Orbanov novac i pritisci na novinare: Juronjuz u centru kontroverzi

Pedro Vargas David, koji preko svog investicionog fonda pokušava da preuzme većinski udio u Vijestima i nezavisne medije u regionu, tvrdi da njegovi mediji počivaju na profesionalnom, slobodnom i nepristrasnom novinarstvu.

Istraživački mediji, sindikati i zaposleni u Juronjuzu godinama upozoravaju na netransparentno vlasništvo, političke veze, pritiske na redakcije i komercijalne aranžmane sa autoritarnim režimima. Uklanjanje tekstova, zabranjena pitanja, optužbe za cenzuru i otkazi novinarima otvorili su pitanje o tome da li Juronjuz zaista može da zaštiti uredničku nezavisnost u sopstvenoj mreži i lokalnim partnerskim medijima.

Pedro Vargas David često se javno hvali profesionalnim, neutralnim, slobodnim i na činjenicama zasnovanim novinarstvom Juronjuza, čiji je većinski vlasnik, a nedavno je garantovao nešto slično i za Vijesti, čiji većinski udio želi da preuzme, a čemu se protive manjinski vlasnici. Međutim, postoji niz javno dokumentovanih slučajeva u kojima su novinari Juronjuza i partnerskih medija koji rade pod tim brendom, sindikati, novinarske organizacije, istraživački mediji i politički akteri, takve garancije o uredničkoj nezavisnosti doveli u pitanje.

“Brendovi u okviru našeg portfolija izgrađeni su na principima profesionalnog novinarstva, pluralizma mišljenja i odgovornosti prema publici. Ove vrijednosti čine temelj našeg poslovanja na svakom tržištu na kojem poslujemo... Sve ostalo ostaje u rukama profesionalnih novinara i urednika, čija je odgovornost da rade slobodno, odgovorno i u javnom interesu”, rekao je David prošle sedmice u obraćanju crnogorskoj javnosti.

U Uređivačkoj povelji Juronjuza stoji da taj medij počiva na slobodi izražavanja, komunikacije i uredničkoj nezavisnosti. Povelja kaže da programski sadržaj mora biti proizveden bez pritiska bilo koje nacionalne ili međunarodne institucije, vlade, političke partije ili političke/ekonomske interesne grupe. Takođe se navodi da novinari treba da odbiju pritiske i primaju instrukcije samo od za to ovlašćenih osoba u redakciji.

Obraćanje Davida uslijedilo je dvadesetak dana nakon što je United grupa objavila da je postigla dogovor o prodaji medija iz mreže Adria News Network (ANN) kompaniji Alpac Capital. U tu mrežu, čije je formiranje objavljeno krajem februara i u koju su uključeni mediji u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Sloveniji, United grupa je uvrstila i Vijesti, iako nije imala nikakva ovlašćenja da to uradi, niti je ta mreža do sada imala bilo kakve ingerencije nad Vijestima.

Manjinski akcionari Vijesti osporili su mogućnost da sadašnji vlasnik, United grupa na saopšteni način prodaje svoj udio, podsjećajući da svaka eventualna promjena kontrole mora biti sprovedena u skladu sa crnogorskim zakonima, aktima društva i pravima manjinskih akcionara, istovremeno optužujući aktere te dogovorene transakcije da iza njih stoje politički interesi predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.

Prve sumnje u mogući neprimjereni uticaj na urednike i novinare Juronjuza pojavile su prije nego je Alpac Capital, portugalski investicioni fond u kome je David formalni većinski vlasnik, kupio 2022. godine “Juronjuz” za 150 miliona eura preko drugog, za taj posao osnovanog i povezanog fonda. Oko trećine tog novca stiglo je od mađarskog državnog fonda SZTA i firme Đule Balašija, ključnog dugogodišnjeg igrača u propagandnim kampanjama vlade Viktora Orbana, utvrdili su dvije godine kasnije u zajedničkom istraživanju tri ugledna medija, pariški Mond, portugalski Ekspreso i mađarski Direkt36.

Protiv Balašija i njegovih kompanija u Mađarskoj u toku je istraga zbog sumnje na pronevjeru sredstava i pranje novca, a računi su im zamrznuti, objavili su Rojters i Fajnenšel tajms. Mond, Ekspreso i Direkt36 našli su u dokumentima mađarskih ulagača i da je jedan od ciljeva preuzimanja jedne od najvećih evropskih TV mreža bio i politički - “ublažavanje ljevičarske ideologije i pristranosti/jednostranosti”. Još 2021, prije finalizacije preuzimanja, Radio Slobodna Evropa (RFE) pisao je da većinski udio u Juronjuzu kupuje kompanija koju vodi sin Maria Davida, dugogodišnjeg desničarskog člana Evropskog parlamenta i prijatelja i savjetnika Viktora Orbana, u kontekstu u kojem je Mađarska već bila kritikovana zbog urušavanja medijskih sloboda.

RFE je konstatovao veze Pedra Vargasa Davida sa mađarskim poslovnim krugovima, EXIM i 4iG, mađarskom komunikacionom kompanijom bliskoj vlastima. David je do kraja 2025. bio u bordu direktora kompanije 4iG, koja je indirektni vlasnik crnogorskog mobilnog provajdera ONE. Politiko je tada prenio garancije tadašnjeg rukovodstva Juronjuza da neće biti miješanja u uređivačku politiku, ali i upozorenja eksperata. Agnes Urban iz Mertek Media Monitora ocijenila je da bi Juronjuz mogao postati “pseudo-nezavisna” medijska ispostava mađarske vlade, dok je njemački zeleni poslanik Daniel Frojnd upozorio da Orban ima istoriju preuzimanja medija i uticanja na uređivačku agendu.

Davidova kompanija je prije prodaje izričito negirala da je u transakciju uključen javni novac i da među investitorima ima mađarskih biznismena. On je u “prijateljskom” razgovoru sa novinarima Juronjuza početkom 2022. pokušao da ih uvjeri da je riječ o isključivo poslovnom ulaganju, kao i da on nije isto što i njegov otac, objavili su Mond, Ekspreso i Direkt36 u aprilu 2024. godine. Međutim, David nije tada rekao novinarima Juronjuza čiji je novac uključen u investiciju, navodi Direkt36.

Tadašnji direktor Juronjuza, Gijom Duboa, rekao je Mondu da nije znao ko su investitori. On je navodno zaposlenima kazao da Alpac Capital po propisima nije dužan da objelodani ko je sve uložio novac u njegov fond Juropean Fjučer Midija Investment, koji je formalno kupio Juronjuz. Iako je Duboa rekao Mondu da nema uticaja mađarske vlade, a izvori Monda i Direkt36, upoznati sa funkcionisanjem Juronjuza, potvrdili 2024. godine da još nisu vidjeli znake pritiska da izvještavaju pozitivnije o mađarskoj vladi, slučaj od prije nekoliko mjeseci govori drugačije.

Članak o Orbanovim tajkunima uklonjen 15 dana pred izbore. Briselski portal Juroaktiv u martu je objavio da je veteran Juronjuza i osnivač budimpeštanskog biroa, Gabor Tanač, optužio urednike za “jasno kršenje uređivačkog integriteta”, nakon što je tekst o kompanijama povezanim sa Orbanom uklonjen sa sajta, petnaestak dana uoči mađarskih parlamentarnih izbora. Slučaj je dodatno pojačao zabrinutost zbog vlasničkih veza Juronjuza s Orbanovim krugovima i otvorio pitanje da li se uređivačka nezavisnost tog medija narušava u politički osjetljivom trenutku.

Tekst, za koji je Tanač tvrdio da je prošao redovne standardne uredničke procese, objavljen je 27. marta na sajtu Juronjuza na više jezika, a zatim istog dana povučen. (Orban je ubjedljivo izgubio izbore 12. aprila, poslije 16 godina neprekidne vlasti.) Tanač je u tekstu objavio da opozicija, prema istraživanju, ima 23 procenta prednosti nad Orbanom, da su pale akcije njemu bliskih kompanija, a da ljudi povezani s vladajućim Fidešom premještaju kapital iz zemlje. Prema Juroaktivu, Tanač je u internom mejlu upućenom svim zaposlenima ocijenio da takva intervencija liči na prakse viđene u mađarskim medijima pod kontrolom vlasti, da su instrukcije o uklanjanju teksta išle usmeno preko uprave, bez transparentne odgovornosti.

On je upozorio da takav potez baca sumnju na nezavisnost redakcije i na motive briselskog uredništva u izvještavanju o mađarskim izborima. On je tvrdio i da nije riječ o izolovanom slučaju, već da je izvještavanje o političkim dešavanjima u Mađarskoj povremeno rađeno mimo lokalne redakcije, posebno tokom te izborne kampanje. Juroaktiv je članak o ovom događaju objavio 31. marta, a uklonjeni tekst je vraćen na sajt 1. aprila, sa napomenom da Alpak Capital, većinski vlasnik Juronjuza, ima akcije u kompaniji 4iG, koja se pominje u tekstu.

“Ovaj članak je privremeno bio nedostupan na našem sajtu jer nije sadržao transparentno obavještenje o vlasničkim informacijama. Nakon što smo ispitali slučaj i ispravili grešku, članak smo ponovo objavili na internetu”, stoji u objašnjenju ispod članka.

Pedro Vargas David i glavni urednik i direktor Juronjuza Klaus Strunz nisu odgovorili na pitanja Vijesti o ovom slučaju, uključujući da li je članak prošao standardnu uredničku proceduru prije objavljivanja, ko je odlučio da se članak ukloni, je li odluka bila urednička, pravna, komercijalna ili povezana s vlasništvom, je li novinar Gabor Tanač bio u pravu kada je rekao da je riječ o jasnom kršenju uređivačkog integriteta, kao ni je li neko snosio odgovornost za uklanjanje članka, ako jeste, ko, a ako nije, zašto nije.

Oni nisu odgovorili ni na pitanje zašto je rukovodiocima Juronjuza bilo potrebno pet dana da utvrde da uklonjeni članak nije sadržao napomenu o vlasništvu, a zatim da ga vrate na sajt sa napomenom da je to bio razlog za uklanjanje, a nisu dostavili ni zatraženu internu prepisku, uredničko obrazloženje i pravnu analizu na osnovu kojih je članak uklonjen.

Nije samo izvještavanje o mađarskim temama izazivalo zabrinutost kod zaposlenih u Juronjuzu, prema pisanju evropskih medija. Mond je u istom članku o finansiranju kupovine Juronjuza mađarskim parama, naveo i da su se neki novinari žalili na intervencije u vezi s osjetljivim pitanjima koja se tiču Maroka, Saudijske Arabije, Katara i Azerbejdžana. Sve te zemlje finansiraju Juronjuz.