Šef ukrajinske vojne AI službe predviđa novu paradigmu ratovanja

Ratovanje u Ukrajini i širom svijeta suočiće se sa suštinskom promjenom u narednim godinama, kako se vještačka inteligencija bude sve više integrisala u vojne sisteme i ubrzavala donošenje odluka na bojnom polju, rekao je visoki ukrajinski vojni zvaničnik. Ukrajina, koja se nalazi u petoj godini borbe protiv ruske invazije punog obima, već koristi vještačku inteligenciju za brojne funkcije na ratištu – od upravljanja dronovima koji gađaju mete, do pomoći u planiranju borbenih operacija i analize podataka o ruskim raketnim napadima.

„Vještačka inteligencija će stvoriti novu paradigmu ratovanja. Ona to već aktivno čini“, rekao je Danilo Cvok, direktor istraživačkog centra za vještačku inteligenciju pri Ministarstvu odbrane, u razgovoru za Reuters. On predviđa da će AI sistemi uskoro biti objedinjeni u jedinstvenu mrežu koja će nadzirati bojište, što bi u naredne tri do pet godina, ukoliko se sukob nastavi, moglo dovesti do svojevrsnog „rata operativnih sistema“ između Ukrajine i Rusije.

„Sistem koji raspolaže sa više podataka, bolje ih razumije i predlaže rješenja – taj sistem će imati prednost nad drugim“, rekao je on. Centar je osnovan u martu, u okviru nastojanja ministra odbrane Mihaila Fedorova da vještačku inteligenciju i donošenje odluka zasnovano na podacima postavi u samo središte ukrajinske odbrane. Dronovi, kojima i dalje uglavnom upravljaju ljudski operateri, već su iz temelja promijenili način na koji se vodi rat. Ukrajinske i ruske snage svakodnevno lansiraju hiljade bespilotnih letjelica jedne na druge.

Kijev takođe pokušava da nadomjesti nedostatak vojnika na prvoj liniji fronta korišćenjem kopnenih robota. Sposobnost dronova da neprekidno nadgledaju bojište i precizno pogađaju mete ubrzala je takozvani „lanac uništenja“ – proces planiranja i izvođenja udara na neprijatelja. Prema riječima Cvoka, donošenje odluka uz pomoć vještačke inteligencije dodatno će ubrzati taj proces. Ukrajina, čije oružane snage broje oko milion pripadnika, već koristi AI alate u svojim komandnim sistemima.

Međutim, Cvok kaže da je cilj stvaranje jedinstvenog operativnog sistema koji bi predlagao odluke na bojnom polju, od pojedinačnih jedinica na prvoj liniji pa sve do strateške komande. Prema njegovim riječima, to bi značajno ubrzalo analizu podataka sa fronta dugog 1.200 kilometara i omogućilo brže davanje preporuka ljudskim komandantima. Cilj je, kako navodi, objediniti sisteme naoružanja i podatkovne mreže u „jedan jedinstveni živi organizam koji može djelovati usklađeno“.

Tehnološka trka u naoružanju, pokrenuta najvećim ratom u Evropi od Drugog svjetskog rata (1939–1945), privukla je pažnju stranih kompanija koje razvijaju vještačku inteligenciju. Njih interesuju borbeni podaci za obuku sopstvenih modela, kao i mogućnost testiranja svojih sistema u stvarnim uslovima. Neke od njih, poput kompanije Palantir, već su Ukrajini stavile na raspolaganje svoje sisteme. Kijev je takođe pokrenuo projekat Brave1 Dataroom, namijenjen dijeljenju podataka sa bojišta sa savezničkim državama radi obuke njihovog softvera.

„Ovo je mjesto gdje možete da shvatite da li vaš sistem zaista funkcioniše“, rekao je Cvok. I Moskva razvija svoje kapacitete u oblasti vještačke inteligencije. Jedan visoki ukrajinski komandant protivvazdušne odbrane rekao je Reutersu u aprilu da ga zabrinjava sve veća upotreba AI tehnologije u Rusiji za planiranje napada dronovima i raketama na gradove, jer bi to moglo značajno skratiti vrijeme potrebno za pripremu svakog udara.

„Pitanje je“, kaže Cvok, „koliko brzo ćemo razviti sopstvena rješenja, koliko ćemo ih efikasno primijeniti i ostvariti njihov glavni efekat na bojnom polju.“ Ukrajina trenutno primjenjuje princip prema kojem čovjek mora biti uključen u donošenje borbenih odluka. Međutim, Cvok smatra da bi sistemi vještačke inteligencije jednog dana mogli postati brži od ljudi, čije bi prisustvo tada usporavalo proces odlučivanja. „Tada se postavlja pitanje: kako da držimo korak sa odlukama koje predlažu autonomni sistemi?“, rekao je on.