Hrvatska traži Morinj, „Jadran“ i Prevlaku, a Podgorica ćuti

Svaki put kada se učini da je Crna Gora napravila korak bliže Evropskoj uniji, iz Zagreba stigne novi podsjetnik da će put ka Briselu voditi preko rješavanja otvorenih bilateralnih pitanja – ali isključivo po mjeri hrvatskih interesa.

Najnovija izjava posebne savjetnice hrvatskog ministra spoljnih poslova Vande Babić Galić samo je potvrdila ono što je već godinama očigledno: Hrvatska podržava evropski put Crne Gore, ali uz spisak zahtjeva koji se iz godine u godinu širi. Tako su ponovo na stolu Morinj, školski brod „Jadran“, pitanje Prevlake, imovina Hrvata u Boki, ratna odšteta i druga otvorena pitanja.

Ono što, međutim, upada u oči jeste činjenica da se sa hrvatske strane uporno insistira na temama koje Zagreb smatra spornih, dok se istovremeno prećutkuju pitanja koja su od posebnog značaja za Crnu Goru. Najbolji primjer je slučaj splitske Lore. Dok se iz Zagreba redovno podsjeća na Morinj i traži očuvanje spornih spomen-ploča sa formulacijom o „velikosrpskoj agresiji“, gotovo nikada se ne može čuti spremnost da se na isti način otvori pitanje stradanja crnogorskih državljana u Lori, niti pitanje odgovornosti za zločine koji su tamo počinjeni.

Još zanimljivije je što hrvatski zvaničnici traže da sporni ploča u Morinju ostane netaknuta, iako značajan dio javnosti u Crnoj Gori smatra da njen tekst predstavlja političku, a ne istorijsku kvalifikaciju događaja iz devedesetih godina. Istovremeno, Zagreb ne odustaje ni od priče o školskom brodu „Jadran“, iako je brod decenijama vezan za Crnu Goru i predstavlja jedan od najprepoznatljivijih simbola pomorske tradicije Boke.

Posebnu pažnju izaziva pitanje Prevlake. Dok hrvatska strana tvrdi da kopnena granica nije sporna, sve češće se insistira na razgraničenju na moru. A upravo je morski pojas na ulazu u Boku ono što ovom pitanju daje stratešku težinu, jer se ne radi samo o crtama na karti već i o kontroli jednog od najvažnijih pomorskih pravaca u državi.

Zato se nameće logično pitanje – zbog čega je Zagreb toliko glasan u odbrani svojih interesa, dok je Podgorica najčešće spremna samo da saopšti kako su razgovori u toku? Dok hrvatski zvaničnici javno saopštavaju šta očekuju od Crne Gore, domaća diplomatija rijetko kada jednako odlučno otvara pitanja koja su važna za crnogorske građane. Upravo zbog toga stiče se utisak da svaki novi krug razgovora donosi nove zahtjeve Zagreba, dok odgovori Podgorice ostaju ograničeni na diplomatske fraze i pozive na dobrosusjedske odnose.

A dobrosusjedski odnosi, ako već treba da postoje, podrazumijevaju da se čuju i jedna i druga strana. Za sada se, međutim, mnogo glasnije čuje Zagreb nego Podgorica.