Apostolović: Inicijativa dvije najmoćnije članice mogla bi ubrzati put Srbije u EU

Šef Misije Republike Srbije pri Evropskoj uniji i rukovodilac Operativnog tima za proces pristupanja EU, Daniijel Apostolović, izjavio je danas da je njemačko-francuski nont-paper koji predlaže model postepene, fazne integracije zemalja Zapadnog Balkana i Moldavije u EU, dobar za Srbiju, posebno kada je riječ o pojednostavljivanju procedura prilikom otvaranja klastera.

„Sve je počelo pismom koje je kancelar Friedrich Merc uputio svim liderima EU na tu temu, a nont-paper je predstavljen na Samitu u Tivtu, kao razrada tog pisma kancelara Mercea. Iza ovog dokumenta stoje dvije najvažnije i najuvjerljivije članice EU, vjerujem da će u narednom periodu ovaj nont-paper početi da podržavaju i druge države članice”, rekao je on za K1 televiziju.

Apostolović je ocijenio da će ovaj dokument vremenom vjerovatno pretrpjeti određena „fina podešavanja”, dodajući da ostaje da se vidi kako će on u narednom periodu biti operacionizovan. Prema njegovim riječima, sigurno će biti formirana neka radna grupa unutar Evropske komisije ili Savjeta EU koja će se baviti korekcijama metodologije proširenja.

Kada je riječ o Evropskoj komisiji, Apostolović je rekao da je ona ključna za proces pristupanja, ali da je za otvaranje klastera neophodna saglasnost svih 27 članica EU, gdje postoje različiti interesi i kritike. „Naš proces evropskih integracija je zastao od početka rata u Ukrajini, do tada smo otvarali poglavlja i klastere. Ako bismo uveli sankcije Rusiji, mislim da bi to pomoglo da se otvore naredni klasteri, ali sigurno bi bilo i novih uslova. Ako bi zaživio ovaj nont-paper, otvaranje klastera bi bilo jednostavnije”, naglasio je on.

Apostolović je napomenuo da, iako lideri EU i komesari govore da je proces pristupanja EU zasnovan isključivo na zaslugama, golim okom se vidi da je on isključivo geopolitički i geostrateški. Dodao je da kada se analiziraju godišnji izvještaji Evropske komisije, koji su temeljni dokumenti za svako pojedinačno poglavlje i sveukupnu spremnost kandidata, može se uočiti da je Crna Gora na prvom mjestu, a zatim slijede Srbija, Sjeverna Makedonija i na kraju Albanija.

„Nije uzaludno što smo vodili i imamo pregovore već 12 godina, po tome se vidi da nije sve zasnovano na zaslugama već da je taj geostrateški moment ključan. EU se plaši zbog uticaja Kine na region, zbog svih tih razloga oni nude novi zamah. Vjerujem u ovaj nont-paper jer iza njega stoje najuticajnije članice EU”, poručio je on.

Na pitanje koje su najveće prepreke Srbije na putu ka EU, Apostolović je rekao da je posljednji politički uslov koji je EU postavila pred Srbiju, u kontekstu otvaranja klastera, usklađivanje seta pravosudnih zakona sa preporukama Venecijanske komisije. Takođe, dodao je da je neophodno usvojiti zakone i uskladiti se sa preporukama ODIHR-a u vezi sa izbornim zakonodavstvom.

„Tu smo usvojili već četiri zakona, komesarka Marta Kos je to pozdravila, ali ostaju nam još dva važna zakona u tom domenu, Zakon o finansiranju političkih aktivnosti i Zakon o sprečavanju korupcije. Ova oba zakona su završena i poslana na mišljenje ODIHR-a. Čim budemo dobili njihovo mišljenje, i ova dva zakona će biti usvojena”, izjavio je on.

Treći uslov koji je EU postavila je formiranje Savjeta REM-a koji već dugo vremena stoji na dnevnom redu, istakao je Apostolović, dodajući da iako je vlast pokušala da uradi sve po tom pitanju i nudila razna kompromisna rješenja, za nevladine organizacije i opoziciju to nije dovoljno jer oni traže većinu u REM-u.

Apostolović je rekao da se od Srbije takođe očekuje da se utvrdi da li je moguće da se ona još više uskladi sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU. Na pitanje da li opozicija razumije svoje odgovornosti na putu Srbije ka EU, Apostolović je ocijenio da ne razumije u potpunosti, imajući u vidu da opozicija u Skupštini nije glasala za zakone koji su važni za evropsku agendu i ispunjavanje reformskih koraka koje je EU pred Srbiju postavila.

„Od kad sam došao na čelo Operativnog tima, pružio sam ruku saradnje i nevladinim organizacijama. Proces je inkluzivan, svi moraju da učestvuju. Nevladine organizacije su djelimično prihvatile moju ruku, imao sam ideju da ih pozovem na sastanak Operativnog tima, međutim rečeno mi je da oni ne žele na taj način da dođu, tako da je ostalo da bilateralno razgovaramo”, naveo je on.

Nijedan zakon ne možemo donijeti bez javne rasprave i učešća civilnog sektora u njemu, izjavio je Apostolović, ističući da ključnu ulogu u tom smislu ima Nacionalni konvent za EU, zbog čega je neophodno da svi sjednu za isti sto i započnu dijalog.

Kada je riječ o Komisiji za reviziju biračkog spiska, Apostolović je rekao da je to jedna od veoma važnih preporuka ODIHR-a, i istakao da je ta komisija formirana na jedan inkluzivan i transparentan način, sa pet eksperata koje je predložila vladajuća koalicija, tri eksperta koje je predložila najveća opoziciona partija i dva eksperta koje su predložili predstavnici nevladinih organizacija.

„Na početku su solidno počeli da rade, međutim u pojedinim trenucima je došlo do politizacije u radu. Želim da vjerujem da će njihov rad biti uspješan, to je važno jer na kraju krajeva mnogi od njih su se žalili na birački spisak. Dobili ste priliku, radite, mislim da je za sve važno da uoči predstojećih izbora birački spisak bude besprijekoran”, poručio je on.

Apostolović smatra da „smo mi sami sebi malo problem” jer u Briselu ne postoje drugi kandidati čije su nevladine organizacije i opozicione političke partije toliko glasne protiv države, i rade sve i govore sve kako se ne bi otvorio sljedeći klaster u procesu pristupnih pregovora. Prema njegovoj ocjeni, trebalo bi da postoji zajednički konsenzus u Srbiji oko ovog pitanja, kao što postoji u drugim zemljama kandidatima, Crnoj Gori, Albaniji gde su se sve političke partije dogovorile da im je tačka zajedničkog okupljanja proces pristupnih pregovora.