PM čestice ponovo povišene u Pljevljima: Termoelektrana više nije glavni zagađivač

U Pljevljima krajem juna i početkom jula ponovo su zabilježene povremene visoke koncentracije štetnih PM čestica. Ova situacija postavlja pitanje da li je ekološka rekonstrukcija Termoelektrane smanjila njen uticaj na životnu sredinu. Dejan Kandić istražuje rezultate mjerenja emisija štetnih materija i moguće uzroke trenutnog stanja.

Kontrast između zime, kada grad prekrivaju magla, smog i dim, i ljeta, kada Pljevlja izgledaju kao razglednica, postaje sve uočljiviji. Iako su zimi često Termoelektrana i individualna ložišta glavni krivci, ovog puta situacija je drugačija. Ekološki aktivista Vaso Knežević ističe da termalne emisije nisu uzrok: 'Sad, definitivno nisu individualna ložišta. Nije ni Termoelektrana, jer su uradili odsumporavanje. Pljevlje su trenutno jedno veliko gradilište, pa imamo prašine na sve strane.'

Ekološka rekonstrukcija smanjila je negativan uticaj TE 'Pljevlja' na životnu sredinu. Iz CETI-ja su objavili da su svi parametri koji utiču na aerozagađenje višestruko ispod dozvoljenih granica. 'Srednja polusatna vrijednost praškastih materija iznosi 6,3 mg/m3, ispod dozvoljene vrijednosti od 20 mg. Što se tiče azotnih oksida, izmjerene vrijednosti su 97,8 mg, ispod granice od 200 mg/m3. Sumpora dioksida je izmjereno 30,2 mg, takođe ispod propisane granice', navodi direktor TE 'Pljevlja' Žarko Ćaćić.

Poređenjem emisija iz posljednjih pet godina prije rekonstrukcije sa rezultatima posljednjih mjerenja, uočeni su pozitivni efekti. Ipak, postavlja se pitanje da li je sav posao završen. Knežević ukazuje na problem: 'I dalje odcjedne vode sa šljakišta Maljevac, preko nekadašnjeg korita Paleškog potoka, završavaju u rijeku Vezešnicu. Imali smo prije nekoliko dana i pomor ribe nizvodno od Termoelektrane.' Ćaćić dodaje da su nedavno vršena testna ispitivanja i da je postrojenje za otpadne vode prvi put stavljeno u funkciju.

Rekonstrukcija je donijela novi način transporta pepela i šljake - kamionima do deponije Maljevac. Iako građani i ekolozi kritikuju ovaj model, Ćaćić naglašava da će se smanjenje količina koje se odlažu na deponiju postići pronalaženjem kupca za te nusproizvode.