Igra kao prostor slobode: Ljubivoje Ršumović na Danima Dragana Radulovića

Na završetku ovogodišnjih „Dana Dragana Radulovića“ u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“ u Podgorici, gostovao je poznati srpski književnik Ljubivoje Ršumović, jedan od najistaknutijih autora za djecu u bivšoj Jugoslaviji. Ršumović je otvorio razgovor podsjećajući da je njegova pjesma „Deca su ukras sveta“ proglašena himnom za djecu od strane Prijatelja djece Srbije, pozivajući prisutne da ustanu i ponavljaju stihove, što je izazvalo oduševljenje među najmlađima.

U razgovoru s Goranom Radojičićem, Ršumović se prisjetio svog djetinjstva u kojem su kreativnost i igračke koje su djeca pravila sama bile ključne. „Igračke smo morali sami da pravimo. Krpene lopte... Pa nas majke grde, jer uzmemo neku vunenu čarapu pa od nje napravimo loptu“, kazao je Ršumović, dodajući da su djeca na putu do škole koristila sjenke na kamenju kao orijentire.

Govoreći o značaju igre, citirao je Vladetu Jerotića, koji je rekao da je igra neophodna u djetinjstvu, pa i da je zdravija od mlijeka i svježija od vode. „Igra je za svakog čovjeka prostor najveće i najvažnije slobode“, naglasio je Ršumović.

Ršumović je s posebnim pijetetom spomenuo Dragana Radulovića, svog prijatelja, kojeg je upoznao u Kotoru dok je bio reporter Radio Beograda. „Sreo sam Dragana koji mi je predložen da me vodi kod Mija Mijuškovića, vajara. Tako sam se upoznao s jednim budućim literarnim bratom“, rekao je Ršumović, dodajući da je „pomalo zavidio Draganu na televizijskim pričicama“ koje su bile fantastične.

On je istakao kako je Radulović, iako preko televizije, uspio da se poveže sa poezijom, obogaćujući tako stvaralaštvo za djecu. Ršumović je otkrio da su se njih dvojica često dopisivali, što je rezultiralo idejom za dvije knjige, „Lirski poker“ i „Petorica iz srpskog“. U ovim knjigama, koje sadrže stihovana dopisivanja između pjesnika, Radulović je jedan od autora.

„Prvo nas je bilo četvorica, osim nas dvojice, bili su Moša Odalović i Duško Trifunović. Dogovorili smo se da se međusobno dopisujemo bez sentimentalnosti. U vrijeme koje je postajalo grubo devedesetih, rodila se pjesnička igra koja je prerasla u svjedočanstvo o tom vremenu“, istakao je Ršumović, objašnjavajući kako su nova pravila svijeta uticala na njihovo stvaralaštvo.

U knjizi „Petorica iz srpskog“ nalazi se i peti pjesnik, Dobrica Erić, a Ršumović je naglasio kako ovaj dnevnik govori o razvoju interesa svakog od njih za tu formu, kao i naporu da svaka pjesma bude kratka i jasna, u skladu s velikom nomenklaturom Duška Radovića.