Izložba "Kult Blažene Ozane Kotorke" u Petrovaradinu 27. aprila 2026. godine

U Petrovaradinu će 27. aprila 2026. godine u organizaciji Matice crnogorske i Fondacije „Spomen-dom Bana Josipa Jelačića“ biti otvorena izložba Matice crnogorske "Kult Blažene Ozane Kotorke", uz bogat prateći program povodom blagdana Blažene Ozane Kotorke.

Događaj će objediniti duhovni, kulturni i istorijski sadržaj posvećen ovoj crnogorskoj blaženici. Program počinje u 17 časova misnim slavljem u Crkvi svetog Jurja, Štrosmajerova 20, koje će predvoditi velečasni Stjepan Šumanovac, župni upravitelj crkve. Svečano otvaranje izložbe zakazano je za 18 časova u Spomen domu bana Josipa Jelačića, u Ulici Vladimira Nazora 3 u Petrovaradinu.

U okviru pratećeg programa nastupiće izvođačka skupina – klapa Hrvatskog kulturno-prosvjetnog društva „Jelačić“ Petrovaradin, dok će se prisutnima obratiti domaćin, upravnik Fondacije Goran Kaurić, kao i dr Radonja Dubljević, povjerenik Matice crnogorske u Srbiji. Medijator programa biće Stanko Popović.

Kroz 23 bogato ilustrovana panoa, dimenzija 70 x 100 centimetara, na crnogorskom i engleskom jeziku, izložba prikazuje život i duhovnu izuzetnost crnogorske čudotvorke i svetice Blažene Ozane, rođene u Relezima u Lješanskoj nahiji. Izložbu prati i katalog na 104 strane.

Autorke izložbe i tekstova su Radojka Abramović i nedavno preminula predsjednica Ogranka Kotor Matice crnogorske Mileva Pejaković-Vujošević, dok su saradnici Jasna Jeknić-Stijović i Slavko Dabinović. Grafičko oblikovanje izložbe i kataloga potpisuje Suzana Pajović, profesorica Fakulteta likovnih umjetnosti Univerziteta Crne Gore.

Rođena kao Katarina Kosić, prema nekim predanjima Jovana Đujović, 25. novembra 1493. godine, u svojoj četrnaestoj godini dolazi u Kotor, gdje počinje da služi u kući kotorskog plemića, vijećnika i sudije Aleksandra Buće i njegove supruge Marine, rođene Bizanti. Nakon sedam godina, 1515. godine pristupa Trećem redu svetog Dominika, polaže zavjet siromaštva, čistote i poslušnosti i uzima ime Ozana. Njena plemenitost i posvećenost vjeri vremenom su praćeni brojnim predanjima o čudotvorstvima.

Provela je 52 godine u strogoj pokori, a preminula je 1565. godine. Papa Pije XI je 1927. godine dozvolio javno i crkveno poštovanje Blažene Ozane Kotorke, čime je ova crnogorska pastirica, kotorska služavka i dominikanska trećoretkinja postala prva katolička južnoslovenska blaženica.

Ovaj događaj predstavlja priliku da se javnost u Srbiji i regionu upozna sa bogatim duhovnim i kulturnim nasljeđem Blažene Ozane Kotorke, važne za jugoslovenski prostor, svetice čije ime zauzima posebno mjesto u istoriji Kotora i Crne Gore.