Nesvakidašnji 'Mediteran' na 31. HAPS-u

Predstava 'Mediteranski brevijar, na valovima Radio Mediterana' zagrebačkog pozorišta Gavela i Radio Teatra donijela je publici 31. HAPSa nesvakidašnje iskustvo oblikovano kao radijska emisija koja je dobila scenski izraz, sa muzičkim numerama virtuozno izvedenim uživo, kao i dramskim scenama u kojima su nastupali virtuozni glumci.

Autorski projekat Pavlice Bajsić Brazoduro, nastao prema djelima Predraga Matvejevića i Olje Savičević Ivančević, uspio je da napravi scenski kolaž muzike, pokreta i poetskih slika Mediterana. To je kompleksni mozaik koji slika Mediteran kroz zvuk, ritam i atmosferu, kroz različite prostore, jezike i kulture, pa i vrijeme. Možda je najtačnije reći da je to slika savremenog Mediterana.

Filip Šovagović ističe da su na osnovu Matvejevićevih implikacija i same teme, uz pomoć Olje Savičević Ivančević, pokušali napraviti nešto što je teško precizno definisati. 'To je hibrid između kazališta, radija i performansa, koji na kraju postaje i neka vrsta koncerta. Kada bismo te elemente matematički razložili, vidjeli bismo da u predstavi ima jako puno glazbe. I sam Matvejević je govorio da je 'Brevijar' teško postaviti na scenu, ali bi mu bilo drago da konačni sud pripadne publici, a ne autoru', rekao je Šovagović.

Pavlica Bajsić Brazoduro ocijenila je da je publika HAPSa bila dirnuta i da je pokazala veliku koncentraciju. 'Bili smo dirnuti, zapravo, baš sam osjećala da jako lijepo paze, da nemaju taj nemir, kada dođu ovi dijelovi koji se samo slušaju, ili koji su neke žive slike. Vaša publika je baš odgovorila na podsticaj za koncentrirano slušanje. Ja sam to osjećala iz publike, ali sam se i jako brinula, što će biti na kraju. Kad se cijela publika ustala na noge, vratili su nam zapravo, sve što su dobili kroz ova dva sata', istakla je.

Anja Matišić naglašava da je radio teatar bio jedini mogući odgovor na pitanje kako 'Mediteranski brevijar' postaviti na scenu. 'Kad sam uhvatila “Brevijar”, čitala sam ga prije nego što smo znali da ćemo raditi ovu predstavu, zapravo sam se jako iznenadila njegovom kompleksnošću. Činilo mi se da je i poetski i putopisni i stručan i znanstven, nešto predivno. Onda opet misliš da nabraja neka stručna imena za konope, pa te odjednom pogodi neka poetska slika koja je primjenjiva i razumljiva, tako da se u meni otvorilo veliko pitanje: kako to prenijeti na scenu, kako nešto takvo uopšte prenijeti na scenu? Radioteatar je bio jedini mogući odgovor', rekla je Matišić.

Kroz tu formu obezbijeđena je čini se i najveća vrijednost predstave koja nudi bogatu zvučnu sliku, dobru scensku dinamiku, atmosferu koju prepoznajemo, preplitanje radiofonskog stvaralaštva sa glumom i muzikom, a rezultat je živa predstava koja podstiče osjećaj ostavljajući priču pomalo u drugom planu. Ipak, ostala je upečatljiva poruka s početka da je Evropa rođena na Mediteranu, ali i da je, u svjetlu dešavanja posljednjih decenija, umrla na Mediteranu. Konačno, zaslužena odlična ocjena hercegnovske publike 4,62.