Izložba umjetničkih fotografija Milana Džinga otvorena u Baru

Umjetnička galerija "Velimir A. Leković" u Baru ugostila je izložbu Milana Džinga pod nazivom "Krst na tlu Makedonije". Upravnik galerije istakao je umjetnikov senzibilitet i sposobnost da male stvari prikaže na monumentalni način.

1
Izložba umjetničkih fotografija Milana Džinga otvorena u Baru

Izložba umjetničkih fotografija „Krst na tlu Makedonije“ autora Milana Džinga otvorena je večeras u Umjetničkoj galeriji „Velimir A. Leković“.

Upravnik Galerije dr Milun Lutovac kazao je da mu je posebno zadovoljstvo što je imao priliku da ugosti umjetnika „oštrih zapažanja i izraženog senzibiliteta“. Istakao je da Džingov rad pokazuje kako i ono što je naizgled malo i neprimjetno može biti izvučeno iz „nevidljivog krajolika naše svijesti“ i predstavljeno u galerijskom prostoru na upečatljiv način.

Lutovac je pojasnio da su krstići koje je autor fotografisao veličine svega centimetar ili dva, ali da na fotografijama djeluju monumentalno. Prema njegovim riječima, Džingo je mjesecima u ateljeu stvarao posebnu atmosferu kako bi „isprovocirao“ ove predmete da dobiju puni izražaj na fotografiji.

„Mislim da je u tome uspio. To je njegov dar, da kao umjetnik pronađe način da nadogradi ono što već postoji“, naveo je Lutovac.

Istoričarka umjetnosti Draginja Radonjić, autorka kataloga izložbe, ukazala je na složenu simboliku krsta kroz istoriju.

„Krst je tiha forma u kojoj se ogleda istorija čovječanstva. Mnogo prije nego što je postao znak hrišćanstva, bio je kosmički i solarni simbol, znak orijentacije i života, ali i instrument smrti. U njegovoj jednostavnoj formi sadržani su nebo i zemlja, duh i materija, vrijeme i vječnost“, kazala je Radonjić.

Ona je podsjetila da se krst javlja još u praistorijskim ornamentima kao simbol sunca i prirodnog ritma, dok u starom Egiptu predstavlja znak života i besmrtnosti. U antičkom Rimu dobija mračnije značenje, da bi u hrišćanstvu postao simbol žrtve, nade i vaskrsenja.

Radonjić je ocijenila da Džingove fotografije na autentičan način svjedoče o krstu kao religijskom i kulturnom simbolu, ali i o kontinuitetu hrišćanske tradicije i njenom uticaju na identitet i nasljeđe Makedonije.

„Raznolikost prikazanih krstova u obliku, simbolima, načinu upotrebe i kontekstu svjedoči o protoku vremena i promjenama na ovom prostoru. Fotografije nas vode na svojevrsno putovanje dugo dva milenijuma“, navela je ona.

Autor izložbe Milan Džingo kazao je da mu je posebno zadovoljstvo što svoju postavku predstavlja u Baru, ističući da je ovo drugo njeno gostovanje van Makedonije, nakon Pule prošle godine.

Govoreći o nastanku projekta, Džingo je podsjetio da su mu prije 26 godina povjereni krstovi prikupljeni širom Makedonije, njih oko 200, s ciljem izrade monografije povodom 2000 godina hrišćanstva.

„Bio je to veliki napor, ali sam stvorio umjetničko djelo koje ostaje“, kazao je Džingo, dodajući da knjiga simbolički povezuje katoličanstvo i pravoslavlje kroz univerzalni znak krsta.

Okupljenima se obratio i Nebojša Vojvodić, dugogodišnji prijatelj autora, koji je evocirao uspomene na njihovo poznanstvo iz Bitolja i prijateljstvo dugo više od četiri decenije.

Program je upotpunio nastup ženskog ansambla hora „Zima“, pod dirigentskom palicom Varvare Lojko, koji je izveo nekoliko duhovnih kompozicija.

Komentari

Pročitaj još

Ejsa Baterfild otkrio da je bio na audiciji za ulogu Džordža Harisona

Ejsa Baterfild je potvrdio da je bio na audiciji za ulogu Džordža Harisona u filmu o Bitlsima, ali je uloga na kraju pripala drugom glumcu.

Ejsa Baterfild otkrio da je bio na audiciji za ulogu Džordža Harisona

Povezani članci

Svidjela ti se ova vijest?

Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.

Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.