Kao žrtva makartizma: Čarli Čaplin i zabrana ulaska u SAD
Čarli Čaplin, poznati engleski glumac i reditelj, suočio se sa zabranom ulaska u Sjedinjene Države 1952. godine zbog optužbi za simpatije prema komunizmu. Njegova sudbina odražava teške godine makartizma u Americi.

Na današnji dan, 16. aprila, obilježavamo rođenje Čarlsa Spensera Čaplina, poznatog kao Čarli Čaplin, engleskog filmskog glumca, scenariste i reditelja, koji je postao jedan od pionira filmske umetnosti. Godine posle Drugog svetskog rata u Sjedinjenim Američkim Državama obeležene su epohom makartizma, periodom progonjenja građana za njihove političke stavove, a Čaplin je bio jedan od najistaknutijih slučajeva.
Čaplin je u SAD došao 1910. godine, gde je započeo svoju karijeru u filmskim burleskama, ali je ubrzo stekao svetsku slavu kao klovnovski lik. Njegov izvanredni humnizam i sposobnost da prikaže univerzalne ljudske vrednosti kroz filmove posebno su došli do izražaja, ali to nije bilo dovoljno da ga zaštiti od progonjenja koje je usledilo usled sumnji u njegove političke stavove.
Američke vlasti su 19. septembra 1952. godine zabranile Čaplinu povratak u Sjedinjene Države, dok se nalazio na putu za London. Ova odluka je donijeta usled njegovih navodnih prokomunističkih stavova, a njegovi filmovi su tumačeni kao kritika američkog društva. Čaplin je bio optužen da je „sljedbenik crvenih“ i da svojim delima podstiče simpatije prema komunizmu. Njegova slava nije ga spasila od stavljanja na 'crnu listu' u zemlji u kojoj je proveo pola veka.
U vreme kada je na scenu stupio senator Džozef Mekarti, koji je predvodio 'lov na veštice', mnogi umetnici i intelektualci su postali meta sumnji i progonjenja. U tom periodu, strah od 'međunarodnog komunizma' doveo je do stvaranja crnih lista, na kojima su se nalazili i mnogi poznati umetnici, uključujući Čaplina, koji je bio optužen da je sklon socijalizmu. Iako nikada nije bio simpatizer Sovjetskog Saveza, Čaplin je bio kritikovan zbog svojih stavova i prijateljstava s predstavnicima sovjetske kulture.
Prema rečima Arsenija Zamostjanova, zamjenika glavnog urednika lista 'Istoričar', makartizam je predstavljao najteži trenutak u bilateralnim odnosima između SAD i Sovjetskog Saveza i doveo do stvaranja atmosfere straha i represije. Čaplin je, kao jedan od najomiljenijih umetnika tog vremena, postao simbol te represije i straha od 'komunizma'.
Uprkos zabrani ulaska, Čaplin je nastavio da stvara i doprinosi filmskoj umetnosti, a njegovo delo ostaje relevantno i danas, kao podsećanje na teške godine koje je američko društvo prolazilo tokom Hladnog rata.
Komentari
Ejsa Baterfild otkrio da je bio na audiciji za ulogu Džordža Harisona
Ejsa Baterfild je potvrdio da je bio na audiciji za ulogu Džordža Harisona u filmu o Bitlsima, ali je uloga na kraju pripala drugom glumcu.

Povezani članci
Popularno u Kultura
- Hadžihafizbegović Cetinjanima: Zaključah vas u srce svoje
- Večeras na TV Vijesti: Francuska drama 'Optužba' donosi snažne emocije
- Treći festival fotografije 'Tivat Photo Days' otvorio konkurs na temu 'Emocije'
- Mirela Ljumić najavila novi projekat 'Razvedene'
- Adi Šoše i Senidah: Čista ljubav na koncertu u Beogradu
Svidjela ti se ova vijest?
Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.
Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.





