Svetlana Ceca Bojković sjutra u 'Imaginarijumu' u Nikšiću
Glumica Svetlana Ceca Bojković biće gošća u Nikšiću sjutra, u okviru projekta 'Imaginarijum'. Tema tribine je 'Slika i gluma', a razgovor će voditi Kristina Radović.

Glumica Svetlana Ceca Bojković sjutra će biti gošća Nikšića. Bojković će gostovati u okviru projekta 'Imaginarijum' koji realizuje Javna ustanova (JU) Zahumlje. 'Imaginarijum' će biti održan u koncertnoj sali muzičke škole Dara Čokorilo u Nikšiću sjutra sa početkom u 19 časova.
Tema sedamnaeste sesije je 'Slika i gluma'. Razgovor sa gošćom će voditi autorka projekta 'Imaginarijum', istoričarka umjetnosti i urednica programa u Zahumlje Kristina Radović. U okviru martovskog repertoara Nikšićke kulturne scene 2026, organizator tribine je Zahumlje u saradnji sa Muzičkom školom.
Iz Zahumlja su istakli da se nastavlja projekat iz kulturno – umjetničkog stvaralaštva, pod nazivom Imaginarijum (latinski imago, imaginis slika). 'Projekat obuhvata niz sesija čija je osnovna tema fenomen slike tretiran kroz razne umjetnosti. Cilj je da se kroz fenomen slike sagleda i afirmiše savremena umjetnička scena i kritika i posebno kod mlađih generacija, razvije i sugeriše vrjednosni stav o konkretnim umjetničkim djelima. U programu će se predstaviti, i o fenomenu slike govoriti, renomirane ličnosti sa regionalne i državne kulturno – umjetničke scene', navode iz Zahumlja.
Svetlana Bojković je jedna od najznačajnijih srpskih pozorišnih, televizijskih i filmskih glumica. Rođena je 14. decembra 1947. godine u Beogradu, gdje je započela i razvila svoju bogatu umjetničku karijeru. Diplomirala je na Akademiji za pozorište, film, radio i televiziju u Beogradu, u klasi profesora Predraga Bajčetića.
Još tokom studija postala je član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, gdje je igrala do 1984. godine. Nakon toga prelazi u Narodno pozorište u Beogradu, u kojem ostaje do 1993. godine, a potom nastavlja karijeru kao slobodna umjetnica. Tokom dugogodišnje pozorišne karijere ostvarila je brojne značajne uloge.
U Jugoslovenskom dramskom pozorištu igrala je u predstavama: 'Pučina' (Jovanka), 'Heda Gabler' (Heda), 'Tri sestre' (Maša) i 'Šuma' (Raisa Pavlovna Gurmišfka). Na sceni Narodnog pozorišta ostvarila je zapažene uloge u predstavama 'Madam San-Žen' (naslovna uloga), 'Učene žene' (Beliza) i 'Agamemnon' (Kasandra).
Nastupala je i u drugim pozorištima, posebno u Ateljeu 212, igrala je u predstavama: 'Noć tribada' (Siri fon Esen), 'Audijencija i Vernisaž' (Vera), 'Kola mudrosti, dvoja ludosti' (Kleopatra Mamajeva), 'Filumena Marturano' (Filumena), 'Marija Stjuart' (Elizabeta), 'Lagum' (Milica Pavlović), 'Divlji med' (Ana Pavlovna), 'Mala ljubav za mene ili šta plaši Vinsenta Prajsa' (Džesika), 'Bračna igra' (Džilijan), 'Sabrane priče' (Rut Štajner), 'Bli' (Vera) i 'Matica' (Milena Gavrović).
Pored pozorišta, ostvarila je veliki broj uloga na filmu i televiziji. Među najznačajnijim filmskim ostvarenjima izdvajaju se: 'Pas koji je voleo vozove', 'Neka druga žena' i 'Halo taksi', kao i 'Bolji život', 'Ptice koje nikad ne polete', 'Zona Zamfirova' i 'Šejtanov ratnik'. Odigrala je preko 200 uloga u televizijskim serijama i dramama.
Među najpoznatijima su: 'Čedomir Ilić', 'Kuda idu divlje svinje', 'Dimitrije Tucović', 'Otpisani', 'Povratak otpisanih', 'Nikola Tesla', 'Svetozar Marković', 'X+Y=0', 'Priče iz fabrike', 'Bolji život', 'Smrt gospođe ministarke', 'Policajac sa Petlovog brda', 'Srećni ljudi', 'Porodično blago' i 'Mješoviti brak'. Za svoj rad dobila je brojne nagrade i priznanja.
Među najznačajnijima su Zlatna arena na Festivalu u Puli za film 'Pas koji je voleo vozove', dvije nagrade 'Ćuran' na Danima komedije u Jagodini, Oktobarska nagrada grada Beograda, nagrada 'Joakim Vujić', nagrada 'Žanka Stokić', nagrada 'Branislav Nušić' za životno djelo u komediji, kao i najviše glumačko priznanje 'Dobričin prsten', koje je dobila 2005. godine. Pored glumačke karijere, bila je aktivna i u profesionalnim udruženjima. U periodu od 1992. do 1996. godine obavljala je funkciju predsjednice Saveza dramskih umjetnika Srbije.
Svetlana Bojković je svojim talentom, radom i posvećenošću umjetnosti ostavila neizbrisiv trag u srpskom glumištu. Njene uloge i danas predstavljaju značajan dio kulturnog nasljeđa i inspiraciju budućim generacijama.
Komentari
Lopovi ukrali slike Renoara, Sezana i Matisa vrijedne više miliona eura
U muzeju blizu Parme, četiri maskirana muškarca ukrala su vrijedne slike za samo tri minuta. Policija istražuje spektakularnu pljačku koja se dogodila 22. marta.

Slični članci
Popularno u Kultura
- Hadžihafizbegović Cetinjanima: Zaključah vas u srce svoje
- Večeras na TV Vijesti: Francuska drama 'Optužba' donosi snažne emocije
- Mirela Ljumić najavila novi projekat 'Razvedene'
- Treći festival fotografije 'Tivat Photo Days' otvorio konkurs na temu 'Emocije'
- Adi Šoše i Senidah: Čista ljubav na koncertu u Beogradu
Svidjela ti se ova vijest?
Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.
Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.






