Vladimir Vujović: Vremena se mijenjaju, književnost ostaje u igri

Vreme se mijenja nagore u mnogim aspektima, a to se odražava i u književnosti. Vladimir Vujović, mladi autor iz Bara, privukao je pažnju crnogorske i regionalne javnosti svojim romanom 'Razgovori s Vješticom', koji je ušao u uži izbor za NIN-ovu nagradu. Predsjednik žirija, Aleksandar Jerkov, istakao je da je ovaj roman izazvao najviše rasprava među članovima žirija.

Vujović je rođen 1991. godine u Baru i završio je Medicinski fakultet u Beogradu, a specijalizaciju 2023. godine na Vojnomedicinskoj akademiji. Do sada je objavio romane 'Silencio' (2017), 'Spaljivanje Džošua drveta' (2021) i 'Razgovori s Vješticom', kao i više kratkih priča. U romanu, novinar Adam Vještica vodi intervjue sa slikarom Vidom Latinovićem tokom četiri decenije, istražujući slojeve identiteta.

U razgovoru za Pobjedu, Vujović je kazao: 'Grasovski rečeno, nas dvojica već decenijama ljuštimo luk. Sloj po sloj.' Ovaj roman se bavi pitanjem identiteta kroz filozofski paradoks Tezejevog broda, postavljajući pitanje da li brod ostaje isti ako su mu svi djelovi zamijenjeni. Vujović smatra da je ovo pitanje izuzetno relevantno u savremenom dobu.

Nakon romana 'Razgovori s Vješticom', Vujović je dobio nagradu 'Đura Đukanov' za zbirku kratkih priča 'Slobodni udarci', koju je Forum mladih pisaca delegirao za Evropsku nagradu za književnost za 2026. godinu. On u svojoj prozi spaja minimalističku svedenost američke kratke priče sa sklonostima ka magijskom realizmu.

Vujović je na autorskoj večeri u KIC-u poručio da književnost smatra igrom i strašću: 'Ne postoji strah u igri, a književnost je za mene, baš kao i fudbal, na prvom mjestu – igra, strast.' Ovaj mladi autor uspješno balansira između svojih profesija, smatrajući da jedna pomaže drugoj u razumijevanju ljudske prirode.

Na kraju razgovora, Vujović naglašava da se vremena mijenjaju nagore, ali da ne gubi optimizam: 'Nijesam naročiti pesimista kada je budućnost u pitanju. Utjehu pronalazim u književnosti.' Ova izjava oslikava njegovu vjeru u umjetnost kao sredstvo za suočavanje sa izazovima savremenog svijeta.