Arhitektura mora vratiti etiku u način na koji gradimo prostor

Arhitekta Milić Đerković, nakon dvadesetogodišnjeg iskustva, arhitekturu vidi kao zanat i umjetnost. Pobjednik je dva međunarodna konkursa za izbor idejnih arhitektonskih rješenja javnih parking-garaža u Baru i Kolašinu, gdje je idejno rješenje radio sa kolegom Milošem Ostojićem. Njegov rad karakterišu jasnoća, svedenost i duboko razumijevanje estetike kao funkcionalnosti.

Za Vijesti kaže da se zalaže za etičan pristup u arhitekturi, usporavanje besmislene gradnje, fokus na ekologiji i prilagođavanje savremenim trendovima. Naglašava važnost arhitektonskog potpisa kroz čistu formu i edukativnu ulogu arhitekata u oblikovanju javne svijesti o ljepoti i kontekstu, hrabreći mlade kolege na upornost, samorazvoj i aktivizam.

Đerković objašnjava kako prepoznaje “pravu” ideju za određeni projekat, ističući da se vodi idealima i potrebom za estetikom, koja je slojevit fenomen. Inspiraciju crpi iz porodice i arhitekture, govoreći o važnosti spokojstva za kreativnost.

On definiše svoj arhitektonski potpis kao kombinaciju čiste forme, lišene ukrasa, uz dinamiku koja sprječava monotoniju. Arhitektura, prema njemu, treba da bude posljedica pravilnog promišljanja prostora i da utiče na svijest ljudi o ljepoti.

Govoreći o trenutnoj situaciji u arhitekturi u Crnoj Gori, Đerković ističe da se nalazi u nezavidnom položaju zbog kapitalističkog modela koji dominira. Mnogi arhitekti su prihvatili taj model iz egzistencijalnih potreba, dok manji broj uspijeva da odoli i sačuva svoja uvjerenja.

Naglašava potrebu za usporavanjem besmislene gradnje i promišljanjem o boljem modelu. Savremena arhitektura u Crnoj Gori treba da se fokusira na ekološke fenomene, jer trenutni koncept gradnje nije održiv.

Đerković smatra da arhitekte imaju širu ulogu u društvu i da treba da utiču na kreiranje svijesti o značaju kvalitete arhitekture. Mladi arhitekti treba da budu spremni na izazove, razvijajući se u više pravaca i učestvujući na konkursima.