Pjesničko uskrsnuće nakon izgona iz Raja: Đilasov prevod Miltonovog spjeva

U analizi Veselina Mitko Pavlićevića upoređuju se Miltonovo Izgubljeni raj i Đilasova biografija, uz detalje o prevodu i nagradi. Tekst ukazuje na sličnost sudbina i političkih stavova dvaju velikih mislioca te na motivacije za izbor teme. Takođe se osvrće na tehniku prepjeva i kontekst života dvaju autora.

1
Pjesničko uskrsnuće nakon izgona iz Raja: Đilasov prevod Miltonovog spjeva

U ovoj analizi Veselin Mitko Pavlićević razmatra Đilasov prevod Miltonovog spjeva Izgubljeni raj i ujedno ističe velik broj sličnosti u sudbinama dva pisca, njihovu buntovnost i ljubav prema idejama slobode. Tekst objašnjava i kako kultura komunikacije između naroda kroz prijevod može upoređivati dva društva i njihove vrijednosti, uz pitanje šta je kod nas, a šta kod njih bolje te šta treba unaprijediti u obrazovanju da bi se druge kulture dosegle.

Prema autoru, Đilas je našao veliku sličnost — ne samo u vremenima i vladajućim politikama „našeg“ i „njihovog“ društva — već i u sudbinama autora koji opisuju ta vremena i pojave. Milton i Đilas, iako živjeli u različitim erama (Milton 1608-1674, Đilas 1911-1995), pokazuju sličnosti u ambicijama, buntovništvu, životnim ciljevima, vjerovanjima i strastima. Milton je pripadao srednjoj klasi engleskih bogataša i ubrzo je, nakon druge ženidbe oca, doživio poboljšanje imovinskog stanja te postao dio Cromwellove vlasti, pripadajući vrhu državne obrazovne i medijske administracije. Kasnije napušta vlast i okreće se liberalnim tendencijama engleskog društva. Đilas se, pak, posljednjih decenija života suočio sa statusom disidenta u Jugoslaviji i svijetu, a bio je i dio „velike četvorke“ jugoslovenske revolucije (Tito, Kardelj, Ranković, Đilas) prije nego što je postao otpadnik od komunizma. U oba slučaja riječ je o borbi za pravdu, jednakost i slobodu, i čak i kada su bili protivljenje režimima, njihova borba imala je sličan cilj.

Spisak biografskih i karijernih prilika uključuje Miltonovo porijeklo i školovanje; bogata porodica, Cambridge, Italija, gdje je boravio kod Galileo Galileja. Po povratku iz Italije postaje privatni učitelj i prelazi u sferu upravljačke religijske kulture. Đilasov put je sličan po tome što je živio „preduzetnički“ od prodaje svojih knjiga koje su izlazile u inostranstvu, jer domaće tržište nije bilo dostupno zbog odluka partije. Tehnički, Đilas je preveo Izgubljeni raj koristeći drugo izdanje iz 1671. Milton je koristio tzv. blank verse ili bijeli stih, dok je Đilas odlučio da prepjev bude izveden u dvanaestercu kao najpribližnija jezička forma koja najbolje izražava Miltonovu misaonost i poetičnost. U lektorisanju mu je pomogla Jelica Marković, predavač engleskog jezika na Elektrotehničkom fakultetu. U originalnom spjevu Izgubljeni raj ima 10.585 stihova, a u Đilasovom prevodu 13.041 stih što znači da je dodato 2.456 stihova ili 24,1% više. Zbog ovog priloga Đilas je 1989. godine dobio nagradu Miloš N. Đurić Udruženja književnih prevodilaca Srbije.

Iz ovih paralela može se zaključiti da Milovan Đilas, kao i Džon Milton, traži isti kontekst borbe za vlast i način na koji se moć dobija i zadržava. Naslov same knjige, Izgubljeni raj, poslužio mu je kao nadahnuće jer Milovan Đilas vidi u raju ne samo religijsku dogmu već i dogmatsku ideologiju na vlasti koja koči razvoj društva. Miltonov „raj“ izražen je kao objedinjena vjera u kralja i crkvenu dogmu, dok Đilas pronalazi u Miltonovoj poeziji i političkoj temi sliku vlasti koja se suočava s problemima društva. Autoir je zaključio da se Đilas nije okrenuo strogo biblijskoj temi, već Miltonovoj poeziji, jer mu je poezija bila bliža, toplija i preciznija. U zaključku autor naglašava da su Milton i Đilas vodili slične misli, ali da Đilas nije našao inspiraciju za prevod u glavnom liku Izgubljenog raja. Ovaj zaključak temelji se na komentarima kritičara Vasilija Kalezića u knjizi Đilas miljenik i otpadnik komunizma (1988).

Tehnički detalji o Đilasovom prevodu ukazuju da je preveo iz 1671. i da je završio s pripremom prepjeva u dvanaestercu kako bi što tačnije, melodičnije i jasnije izrazio Miltonovu misaonost. U svakom slučaju, Đilasov prevod bilježi znatno povećanje stihova u odnosu na original, a nagrada osvojena 1989. potvrđuje priznanje za njegov rad. U završnim razmatranjima Pavlićević naglašava da je Đilasov prevod ključan za razumijevanje sličnosti sudbina i ideja Miltona i Đilasa te da se tema vlasti i rajskih obećanja danas više nego ikad čuje i u crnogorskom kontekstu.

Bonus video: Vijesti Milovan Đilas Džon Milton poezija književnost Izgubljeni raj

Komentari

Pročitaj još

Istrajni propovjednik pozorišne utopije: Odlazak Nikolaja Koljade

Ruski dramski pisac Nikolaj Koljada, jedan od najistaknutijih savremenih autora, preminuo je 2. marta 2026. u Jekaterinburgu. Beogradsko pozorište Atelje 212 objavilo je sjećanje Novice Antića; Koljada je ostavio dubok trag kroz svoj teatar i Uralsku školu dramaturgije.

Istrajni propovjednik pozorišne utopije: Odlazak Nikolaja Koljade

Slični članci

Svidjela ti se ova vijest?

Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.

Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.