Istorija crkve Svetog Jovana Krstitelja u Limljanima

Crkva Svetog Jovana Krstitelja u Limljanima podignuta je u 19. vijeku uz značajnu podršku crnogorskog knjaza Nikole I. Različiti izvori daju različite datume osveštanja, ali se najpouzdanijim smatra 1885. godina.

0
Istorija crkve Svetog Jovana Krstitelja u Limljanima

NEKOLIKO PODATAKA O PROŠLOSTI CRKVE SVETOG JOVANA KRSTITELJA U SELU LIMLJANI (CRMNICA)

Postoje u istoriografiji različiti podaci o vremenu podizanja i osveštavanja crkve Svetog Jovana Krstitelja u selu Limljani u Crmnici (opština Bar).

Jedni podaci, iz „Glasa Crnogorca”, govore da je ona sagrađena i osveštana 1885; drugi podaci tvrde (memoarski zapis mitropolita Mitrofana Bana) da je ona osveštana 1887, dok treći podaci, iz 1910. godine, navode da je ta crkva podignuta 1888. godine. Mi držimo da je istorijski najpouzdanije pisanje, odnosno, izvještaj iz “Glasa Crnogorca” iz 1885. List tvrdi da je ta crkva počela da se gradi 1874. Ona je, zasigurno, završena u pogledu izgradnje do 1885, kada je i osveštana, jer neposredno nakon njenog osveštavanja, navedeni list donosi izvještaj o činu njenog osveštavanja, kojeg je obavio mitropolit Mitrofan Ban, poglavar Crnogorske crkve sa sveštenstvom. Ali, ostaje, dakako, mogućnost da se daljim istraživanjima preciznije i vjerodostojnije utvrdi tačno vrijeme njenog podizanja, ako može, eventualno, biti problematičan izvještaj oko datacije iz “Glasa Crnogorca”, jer drugi, nama dostupni, zapisani i objavljeni podaci u tom smislu, kazuju nešto drugačije.

U monografiji "Pedeset godina na prestolu Crne Gore 1860-1910", objavljenoj u slavlje jubileja 50 godina vladavine knjaza Nikole I Petrovića Njegoša i proglašenja Kraljevine Crne (monografiju je uredio dr Lazar Tomanović, istoričar i doktor prava, predsjednik Vlade Crne Gore, štampana je u Kraljevskoj crnogorskoj državnoj štampariji na Cetinju 1910), između ostalog, navodi se, kada se nabrajaju podignuti i obnovljeni hramovi u Crnoj Gori od 1860. do 1910, na strani 108, da je u Limljanima (Crmnica) 1888, podignut hram, odnosno, crkva Svetog Jovana Krstitelja. U memoarima mitropolit Mitrofan Ban piše: „Hram sv. Jovana Krstitelja u Limjanima u Crmnici osveštao sam 1887. godine. Da se ovako lijepa crkva ogradi, zasluga je sveštenika Sava Klisića." (Mitropolit Mitrofan Ban, „Životopis ili uspomene iz života“, knjiga 1, „Sabrana djela Mitropolita Mitrofana Bana“, priredio prof. dr Vuk Minić, „Obod“, Cetinje, 1999, str. 399-400).

Mi smo stajališta da je, ipak, izvještaj iz „Glasa Crnogorca“ o njenom osveštavanju 1885, od navedenih, najvjerodstojniji, odnosno, da je navedena crkva osveštana 1885. godine, premda ne isključujemo mogućnost eventualne pogreške u tom smislu. Crkva posvećena Svetom Jovanu Krstitelju u crmničkom selu Limljani (Limjani) podignuta je, prema raspoloživim istorijskim faktima, 1885. godine, a svečano je, uz prisustvo mnogobrojnog naroda, osveštana 1. decembra 1885. od strane mitropolita i arhiepiskopa Mitrofana.

Pomoć i podršku u vrijednosti više od 300 fiorina u zlatu za izgradnju crkve u Limljanima dao je crnogorski knjaz / gospodar Nikola I Petrović-Njegoš, što će reći da je država Crna Gora, oličena u njenom suverenu, novčano participirala da se sagradi hram Svetog Jovana Krstitelja u Limljanima. O osveštavanju crkve svetog Jovana Krstitelja, list “Glas Crnogorca”, Cetinje (neslužbeno glasilo crnogorskog dvora knjaza Nikole i crnogorske Vlade), u broju 48, nedjelja, 8. decembra 1885, na strani 3, u rubrici „Dopisi”, piše sljedeće:

„Limljani, 1. Decembra – Nalazeći se u sredini moje mile otadžbine ne mogu propustiti a da ne opišem veliko oduševljenje naroda Crmničkoga, sa kojim se svršila jedna religiozna svečanost osvećenje crkve Limske u Nedjelju 1. Decembra na kojoj je prisustvovao mnogobrojni narod istoga plemena i okoline crmničke. Kao što je mnogima poznato, narod je crmnički vrlo religiozan. Crmničani se odlikuju da što bolje i veličanstvenije podignu u sredini svojoj veličanstvene bogomolje u slavu Božiju, kao što su se u tome odlikovali Limljani, te su počeli graditi novu veličanstvenu crkvu od 1874. god, koju je narod tako ozidao da se može sa prvim crkvama u Crnoj Gori ravnjati, na koju je cijelj Njegovo Visočanstvo naš premilostivi Gospodar Knjaz Nikola I, više od 300 fiorina u zlatu pomogao, a crkva se počela zidati inicijativom revnosnoga paroha Limskoga g. Sava Klisića, koji je pri zidanju iste najviše i truda i požrtvovanja uložio.

Pleme crmničko Limljani željeći da im se crkva sa svečanošću osveti, pozovu njegovo preosveštenstvo g. mitropolita Mitrofana iz Cetinja, da bi milostivom svojom posjetom i blagoslovom osvetio njihov veličanstveni hram, koji sa Cetinja krene u četvrtak 28. pr. m, sa svojim protođakonom, i dođe u subotu 30. pr.m, u Limljane, gdje ga narod i sveštenstvo sa neopisivom radošću dočeka. Na 4 sata poslije podne otpočeta je večernja u istom hramu svet. Jovana Predteče, na kojoj je činodjejstvovao protojerej Vuko Plamenac i protođakon Filip Radičević; to je bogosluženje trajalo do duboke noći, poslije kojeg su Mitropolit sa sveštenstvom pošli odpočinuti na kvartiru kod mjesnog paroha Sava Klisića.

Sjutradan 1. dec. u nedjelju sljedovalo je svečano osvećene crkve svet. Jovana Predteče, pri kojemu bijaše iskupljen mnogobrojni narod Crmnički, da prisustvuje toj veličanstvenoj slavi osvećenja crkve, sa preosvećenim mitropolitom Mitrofanom, koji je naročito došao sa Cetinja na osvećenje. Osvećenje odpočelo je u 8 sati, preosvećenim mitropolitom Mitrofanom, uz činodjejstvo protoprezvitera Vuka Plamenca, protođakona Filipa Radičevića, i svega sveštenstva Crmničkoga koji su u okrug crkve svete moći i darove najbožnije i najtoržestvenije u tri puta pronijeli po obredima svete pravoslavne crkve, sa kojijem se narod u najvećoj pobožnosti Bogu molio. Po svršetku ovoga svečanog osvećenja, otpočela je arhijerejska služba u 10 sati na kojoj je govorio otac protođakon mnogoljestvenije Njihovim Visočanstvima Knjazu Nikoli, Knjaginji Mileni i Našljedniku i svemu vladalačkom domu, koje je narod u najvećoj pobožnosti privodilo, radujući se svečanom osvećenju i molitvama koje se uznose za zdravlje našega premilostvoga Gospodara, koji izliva svoje očinske milosti na svoj vjerni i junački narod.

Poslije pričasnog izgovorio je besjedu Nj. Pr. g. Mitropolit, odnoseći se svečanosti i podignuću ovoga veličanstvenoga hrama, u kojemu treba da narod od srca i duše podnosi svoje molitve za zdravlje svoga premilostivoga Gospodara, kao i o sreći i napretku svome na ovome svijetu i za budući vječni život i blaženstvo svoje. Poslije obožanstvene leturđije očekivao je mnogobrojni narod visokopreosvećenog mitropolita pred crkvom da ga dolaskom svojijem pozdrave, koji, kad je stupio u sredinu naroda, predanj u ime svega naroda stupi učitelj limski g. Jovan Vujanović i pozdravi ga dobrodošlicom, sa nekoliko vrlo patriotskih i religioznih izraza, sa kojima se jednodušno i neiskazano narod obradovao dolasku svoga revnosnoga arhipastira i djelatelja vinograda Gospodnjega, posle kojih za svršetku zaključi govor: Da živi naš Premilostivi Gospodar Knjaz Nikola. Živio!!!, na kojemu je klicao narod: Živio! Živio! Živio! i oprostivši se s narodom pođe sa svojim sveštenstvom na kvartiru, gdje je objedovao, a poslje jednoga sata preko Boljevića za Cetinje na Vir otputovao. Istoga dana kod crkve narod je zaveo narodno kolo, pjevajući narodne pjesme do duboke noći, a poslije se svaki svojoj kući razišao“, zaključuje tekst o osveštanju navedene crkve cetinjski „Glas Crnogorca“.

Crkvu Svetog Jovana Krstitelja u Limljanima u Crmnici podiglo je svojim radom, trudom, pregnućem, materijalnim, novčanim i drugim sredstvima domicilno, mjesno stanovništvo Limljana. I to za svoje vjerske, običajne, tradicijske, kulturno-civilizacijske i druge duhovne i praktične potrebe i obrede. To je istorijska, stara, grobljanska crkva Limljana (Crmničana), podignuta na zemljištu u njihovoj svojini i ona njima istorijski, pravno i stvarno pripada. Ona predstavlja sastavni dio kulturno-istorijskog nasljeđa Crne Gore i crnogorskog naroda.

Pročitaj još

Marko Đurišić: Bez gitare osjećao bih se beskorisno

Marko Đurišić ističe koliko mu muzika znači, a posebno gitara. Ovaj talentovani muzičar cijeni moral, iskrenost i humor u životu.

Marko Đurišić: Bez gitare osjećao bih se beskorisno

Slični članci

Svidjela ti se ova vijest?

Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.

Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.