Tkanje ćilima: Tradicija u Petnjici

U Petnjici, žene okupljene u NVO „Vrijedne ruke“ čuvaju višestoljetnu tradiciju tkanja ćilima. Ove vrijedne zanatlije, koje su se okupile 2003. godine, svjedoče o snazi ženskog zajedništva i očuvanju tradicionalnih vještina. Njihovi najtraženiji proizvodi su bihorski ćilimi, zaštićeni kao nematerijalno dobro.

Sabaheta Novalić, jedna od članica udruženja, ističe da je tkanje započela u ranoj mladosti. "Jedan čovjek iz Rožaja imao je svoju tkačnicu i nosio je proizvode po terenu od kuće do kuće, pa sam sa majkom i sestrama nastojala da naučim zanat", priča Sabaheta. Njeni radovi su već sa sedam godina bili prepoznati kao najbolji.

Godine 2003. osnovano je NVO „Vrijedne ruke“ kako bi se očuvala tradicija tkanja. Danas udruženje broji 160 članica, od kojih je tridesetak aktivnih. "Imamo jedan mini pogon sa četiri razboja, i radimo s vremena na vrijeme, prema potrebama", dodaje Sabaheta.

Zadovoljstvo članica udruženja posebno je naglašeno interesovanjem predsjednika države Jakova Milatovića za bihorski ćilim. "Predsjednik je izrazio želju da se ovi ćilimi nađu u njegovom kabinetu i mi smo to odradile. Ponosne smo na to", ističe Sabaheta.

Proizvodi se plasiraju i na inostrano tržište. "Naši ćilimi su stigli u mnoge zemlje širom Evrope, a pomoć nam pružaju ljudi iz dijaspore", dodaje ona. Država Crna Gora prepoznala je njihov rad, te su im opredijeljena sredstva od 200.000 eura za izgradnju Kuće ćilima u Petnjici.

Sabaheta ističe da vunu za izradu ćilima nabavljaju od proizvođača iz Bihora. "Bihorski ćilim je jedinstven, svi drugi imaju izražene druge nijanse i dezene. Cijene zavise od dezena, a rad na jednom ćilimu može trajati od deset do dvadeset dana", objašnjava ona.

Ona planira otvoriti muzej ćilima u Petnjici, kako bi očuvala ovu tradiciju. Sabaheta naglašava da stari zanati polako izumiru i da mladi ljudi ne pokazuju interesovanje. "Država treba da izdvaja sredstva za radionice kako bi stimulisala mlade da nauče ovaj zanat", zaključuje Sabaheta Novalić.