Revija 'Beo Art' završena predstavom 'Anika i njena vremena'

Revija popularnih predstava produkcije 'Beo Art' završena je sinoć izvođenjem predstave 'Anika i njena vremena' u Velikoj sali KIC-a 'Budo Tomović' u Podgorici. Predstava, inspirisana motivima poznate Andrićeve pripovijetke 'Anikina vremena', nastala je u koprodukciji Srpskog narodnog pozorišta i agencije 'Beo Art' i sinoćnjim igranjem oduševila podgoričku publiku.

Autorka teksta i rediteljka Ana Đorđević dramaturški je na scenu postavila dio priče kada Jakša, sin dobrunskog prote Melentija, umjesto da se preda crkvi i naslijedi porodični 'zanat', predaje sebe Aniki i 'otvorenoj kući', višegradskom bordelu, oslobođenom svakodnevne rutine. Ipak, Jakšinu potragu za slobodom sputava spremnost njegovih roditelja da po svaku cijenu očuvaju lažni mir i ugled.

Glumac Dušan Vukašinović, koji je sjajno utjelovio lik Jakše, ističe da je tema borbe mladih za slobodu veoma aktuelna i danas. 'Jakša je simbol mladog čovjeka koji pokušava da prekine lanac nasilja i nasljeđivanja zla koje drži čitav sistem društva tog vremena o kojem je Andrić pisao, a što je rediteljka adaptirala i dramatizovala. Taj lanac se ipak nastavlja i dan danas. U datom trenutku vidimo mlade ljude koji pokušavaju da se bore protiv lanaca nasilja i protiv nasljeđivanja loših obrazaca. Dosadašnja iskustva nas uče da sistem pojede tog mladog čovjeka. Ipak, nadam se da ćemo svi zajedno kao ljudi uspjeti da taj šablon promijenimo i da u nekoj skorijoj budućnosti taj lanac bude prekinut, te da ova predstava bude slika prošlosti, a ne naše sadašnjosti,' istakao je Vukašinović.

On je podsjetio da su sa ovom predstavom već više puta gostovali u Crnoj Gori, te naglasio da i crnogorska publika dobro reaguje na poruke koje ovaj komad šalje. 'Ne vidim razliku između susreta sa crnogorskom publikom ili publikom u Srbiji i u drugim zemljama regiona u kojima smo igrali. Teme su očigledno bliske i zajedničke, a problemi, situacije i odnosi takođe. Susret je uvijek prilika da preispitamo pitanja koja su pred nama, a čini mi se da su nam zajednička,' dodao je Vukašinović.

Iako Jakša ima snažnu ulogu u razvoju radnje, u ovom komadu žene oblikuju stvarnost u kojoj žive muškarci. Sa jedne strane je nepokorna i svoja, zanosno mudra Anika (Milica Trifunović), a sa druge stoji Anđa (Biljana Keskenović), protinica koja u ovoj predstavi, za razliku od originala, nije Anikina, već Jakšina majka. Glumice Milica Trifunović i Biljana Keskenović briljiraju u ovim polarno različitim ulogama i svojom snažnom glumom uvjerljivo donose likove Anike i Anđe.

'Imamo jednu patrijarhalnu ženu koju igram, a koja brani tradiciju i neke, po njenom mišljenju, prave vrijednosti, ali sa druge strane imamo Aniku, mladu ženu koja zastupa moderan i drugačiji stav. Anika predstavlja slobodan duh, za razliku od Anđe koja je zarobljena okovima sredine, tradicije i tog načina razmišljanja,' kazala je glumica Biljana Keskenović. Ona je ukazala na veliku aktuelnost tema kojima se predstava bavi. 'Mislim da je ova predstava, nažalost, aktuelna i biće još dugo jer svega ovoga imamo i danas, bez obzira na to što je o ovoj temi Andrić davno pisao. Neke prave vrijednosti su se izgubile – ono što se smatralo važnim i poštenim danas to apsolutno nije važno. U današnjem vremenu ljudi koji su pošteni, pristojni, vaspitani su praktično obilježeni,' istakla je Keskenović.

Kvalitetu predstave doprinosi i ostatak glumačke postave. Nenad Pećinar ostavlja snažan utisak ulogom prote Melentija, Jovana Mišković igra lik Savete, Milica Grujičić utjelovljuje lik Jelice, dok se i Milovan Filipović ističe kao Anikin brat, Lale. 'Lale ima prilično čistu dušu, ali sve okolnosti koje su oko njega rade na tome da i on poprimi karakteristike društva koje je agresivno, manipulativno, pokvareno i perverzno. On jeste lik koji se pominje i u samoj pripovijetci i njegov invaliditet jeste i tamo istaknut. Njegovo bivstvovanje na sceni se vezuje za opsjednutost onostranim, strašnim bićem koje on traži, dok je sam Lale u ogledalu vrlo čist i nevin. Svi moramo da se pogledamo u ogledalo i zavirimo unutar sebe i da vidimo šta zapravo radimo i dokle smo došli tim svojim postupanjima i zašto smo u ovakvim situacijama u kojima smo. Pozorište mora da bude korektiv stvarnosti i da nas natjera da se preispitamo,' ispričao je Filipović.

Reviju, koja je prethodnih dana obuhvatila i gostovanja predstava 'Bogojavljenje', 'Zajedno' i 'Lutka sa kreveta br. 21', organizovao je Sekretarijat za kulturu Glavnog grada Podgorica u saradnji s eminentnom beogradskom produkcijskom kućom 'Beo Art'.