Pjesme posljednjih 25 godina postaju sve tužnije i bjesnije

Istraživanje pokazuje da se u popularnoj muzici u posljednjih 25 godina povećava broj pjesama koje izražavaju bijes i melanholiju, dok vesele numere zadržavaju sve manji udio. Analiza tekstova sa Billboard liste ukazuje na promjene u raspoloženju koje dominira među slušaocima.

0
Pjesme posljednjih 25 godina postaju sve tužnije i bjesnije

U posljednjih 25 godina, muzika se značajno promijenila, a pjesme su postale sve tužnije i bjesnije, pokazuje istraživanje koje je sprovedeno za portal Economist. Ova analiza otkriva da su tekstovi najpopularnijih pjesama sve više fokusirani na ljute i srceparajuće emocije, dok je udeo veselih numera u opadanju.

Pjesma "Die With a Smile" Lejdi Gage i Bruna Marsa, koja je obilježila 2025. godinu, našla se na vrhu top lista u više od 30 zemalja. Ova balada drži titulu singla koji je najduže bio na prvom mjestu slušanosti na striming platformi Spotify. Uspon ove pjesme može se djelimično objasniti saradnjom poznatih izvođača, ali i njenim melankoličnim tonom, koji je trenutno najpopularnije raspoloženje, navodi Economist.

Kompanija MusixMatch je za potrebe ovog istraživanja prikupila tekstove pjesama sa Billboard Top 100 liste u posljednjih 25 godina, koristeći AI alate za analizu raspoloženja. Rezultati su pokazali da pozitivne emocije, iako nisu nestale, nisu ni približno dominantne kao ranije, dok je udio pjesama koje izražavaju bijes i ljutnju porastao za 13 odsto u proteklih dvadeset godina. Tako su pjesme sa ovakvim osjećanjima sada izjednačene sa onim srceparajućim, koje su takođe u porastu u posljednjih pet godina.

Osim toga, evidentno je da je tematika očaja u pjesmama počela naglo rasti nakon 2020. godine, kada je četvrtina pjesama u top 100 imala tekstove koji prenose mizeriju. Pjesme Bili Ajliš i Sema Smita su dobri primjeri ovog trenda. Publika se već duže vremena naginje ovakvom muzici, što je potvrđeno i nedavnom analizom Scientific Reportsa, koja je pokazala sličan obrazac u posljednjih pola vijeka. Autor istraživanja je analizirao Billboard liste od 1973. godine, uočivši porast broja tekstova koji se mogu opisati kao stresni, dok je muzika sa pozitivnim emocijama u opadanju.

Unatoč očekivanjima, analiza nije pokazala da loše vijesti utiču na izbor pjesama. Iako su pravljene korelacije sa terorističkim napadom 11. septembra i pandemijom korona virusa, rezultati su pokazali da ova dešavanja nisu imala značajan uticaj na muzičke preferencije. Obje analize su se fokusirale na Billboard hitove, a moguće je da postoje mnoge pjesme koje se ne nalaze među najpopularnijima, jer mladi danas sve više slušaju "ljute" pjesme koje odgovaraju njihovom raspoloženju.

Promjena u Billboard listi je takođe evidentna; ranije su na toj listi dominirali najprodavaniji hitovi, dok se sada mjeri i slušanost na striming platformama. Ipak, formula za kreiranje najrelevantnije muzičke top liste ostaje nepoznata.

Pročitaj još

Predavanje prof. dr Gideona Grajfa o Holokaustu u Podgorici

U okviru obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta, prof. dr Gideon Grajf održao je predavanje u Podgorici, fokusirajući se na savremene pristupe proučavanju ovog strašnog događaja, posebno u kontekstu bivše Jugoslavije.

Predavanje prof. dr Gideona Grajfa o Holokaustu u Podgorici

Slični članci

Svidjela ti se ova vijest?

Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.

Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.