Vampiri kao ogledalo društva: Besmrtni trend u pop-kulturi

Uoči dodjele Oskara 15. marta, pažnja se usmjerava ka filmu Rajana Kuglera 'Grešnici', nominovanom za rekordnih 16 nagrada Američke filmske akademije. Ovaj horor, smješten na američki jug početkom tridesetih godina prošlog vijeka, prati braću blizance koji se vraćaju u svoj rodni grad s nadom da će započeti novi život otvaranjem mjesta za afroameričku zajednicu, suočeni s pritiscima u doba zakonske rasne segregacije. U večeri otvaranja, braća i njihova zajednica postaju meta vampira, a priča o čudovištima osvjetljava društveno i rasno nasilje tog perioda, sugerišući da natprirodni užas odražava vrlo stvarne istorijske strahove.

Vampir, kao figura koja otjelovljuje brige određenog društva, ima besmrtno mjesto u pop-kulturi. Likovi nalik vampirima postoje u mitu, folkloru i religiji, od priča o demonima koji piju krv u Mesopotamiji do 'striksa' u starogrčkoj i rimskoj mitologiji. U slovenskom i balkanskom folkloru, vampiri se prikazuju kao oživljeni leševi, dok je prvi vampir u engleskoj književnosti bio u kratkoj priči Džona Polidorija iz 1819. godine. Najpoznatiji vampir, Drakula, pojavljuje se u romanu Brema Stokera iz 1897. godine, učvrstivši mjesto vampira kao pravog čudovišta gotičke epohe.

Vampirska pomama dostigla je nove razmjere s pojavom filma, a snimljeno je stotine filmova o krvoločnom grofu, koji je, prema nekim izvorima, najčešće prikazivani književni lik na filmu posle Šerloka Holmsa. Sorha Ni Lajn, profesorka filmskih studija na Univerzitetu Mančester Metropolitan, ističe da vampiri opstaju jer su čudovišta koja najviše liče na nas, ponašajući se pohlepno i destruktivno. Oni se neprestano mijenjaju, zavisno od priče i nacionalnog raspoloženja.

Film Vernera Hercoga 'Nosferatu' iz 1979. godine promišlja nacionalno raspoloženje tadašnje Njemačke, dok u današnjem kontekstu SAD-a vampiri nailaze na snažan odjek. Ni Lajn napominje da su sedamdesete godine bile decenija obilježena Drakulom i ekstremnim društvenim previranjima, a lik vampira se mijenjao kako bi odražavao duh vremena.

Introspektivni vampir postaje sve izraženiji u posthladnoratovskom periodu, s pričama koje se bave pitanjima odnosa moći i nejednakosti. 'Vampiri pružaju način da se dotaknemo teških tema kroz simboliku i fantaziju', zaključuje Ni Lajn, naglašavajući da nam vampiri omogućavaju da razložimo i razumijemo ozbiljna pitanja u našem svijetu.