Neokončivi subjekt: Između želje i simboličkog poretka
U analizi pojma neokončivog subjekta, ističe se rascijepljenost koja ga čini dinamičnim unutar simboličkog poretka. Henri Mur u svom djelu osvetljava kompleksnost subjekta kao neprekidnog procesa koji se oblikuje kroz intersubjektivnost i kulturu.

U analizi neokončivog subjekta, postavlja se pitanje šta nam govori neopovrgljiva rascijepljenost ako ne suprotno od uvrženog humanističkog mišljenja. Subjekt nije završen ili nedovršen, nego je neokončiv. Bez konstitutivne rascijepljenosti subjekta, isti bi bio statizovan u strukturi simboličkog poretka iz kojeg, naprosto, osim kroz psihotičko nema izlaza.
Što se tiče govora, on je uvijek već uhvaćen u intersubjektivnosti koja priznaje želju. Kultura, kroz dekonstruktivne napore, osvjetljava da je jedino polje u kojem se može razumno ili intuitivno djelovati. Od zakona dolazi interpelacija, uključenje ili isključenje; bez Države, subjekt postaje sablast, agambenovski homo sacer, migrant pred kojim se svijet zatvara.
U simboličkom je inherentno Realno, jer se tu ono projavljuje kao čista strava i zastrašujuća Stvar. Dok slušamo govor, retrospektivno se pribavlja znanje izgovorenom, traumi, naprslini u kojoj se inače izvodi opiranje procesu istorizacije unutar simboličkog. Jezik nas govori kroz želju, dok je kultura sistem rituala koji služe da bi zajednica unutar sebe crpila užitak.
U skandinavskim noir trilerima, pojedinac kroz passage à l’acte ostavlja iskasapljena tijela kao pisma sa tragovima, šalje kodiranu poruku da je paganizam njihov arche, što se može ispriječiti ispred odasvud nadirućeg kapitalizma. U tom smislu, ubistva postaju užitak, čin svetkovanja na drevni način.
Kako se zajednica homogenizuje pred onim što dolazi spolja, ona zauzima instinktivno odbrambeni stav, braneći svoj užitak i unutrašnju povezanost, društvo kao organsku cjelinu. Ekonomija rasipanja, ludilo kao čin darivanja bez odnosa, postaje ono što jeste - užitak kao energija nesvjesnog, koje ne poznaje zakon kao ono što je naklonjeno životu.
U tom kontekstu, superego gubi, jer prihvatanjem želje koja je vazda želja Drugog, dobijamo nedostatak samog sebe unutar sebe. U psihoanalizi, ne-cijela Istina je supstancijalizovana subjektom, što znači da nešto u subjektu opstaje, tvrdo jezgro nerazmekšivo i neprilagodljivo.
Kapitalizam nudi sve oblike slobode, ali pod uslovom da se ostvare pod njegovim uslovima. Cijena toga je sve veći slom psihičkog života pojedinca. U krajnjem, pred prijetnjom smo instrumentalizacije nesvjesnog, ukoliko se ukine jezik, govor i tijelo; s njima nestaje Drugi koji nas govori kroz nesvjesno.
Komentari
Među kandidatima za Oskar dva filma kosovskih reditelja
Kosovo će imati dva kandidata za Oskar 2027. godine, filmove 'Dua' i 'Shame and Money'.

Povezani članci
Popularno u Kultura
- Hadžihafizbegović Cetinjanima: Zaključah vas u srce svoje
- Večeras na TV Vijesti: Francuska drama 'Optužba' donosi snažne emocije
- Treći festival fotografije 'Tivat Photo Days' otvorio konkurs na temu 'Emocije'
- Mirela Ljumić najavila novi projekat 'Razvedene'
- KIC Budo Tomović u junu: LiTeritorija, Falling Walls Lab i bogat kulturni program
Svidjela ti se ova vijest?
Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.
Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.



