Ser Ficroj Meklejn o Crnoj Gori i Titu: Ljubav prema slobodi i nezavisnosti

Crna Gora ima divne ljude, prekrasne predjele i zanimljivu istoriju. O istoriji Crne Gore i o borbi Crnogoraca saznao sam iz literature još prije dolaska u vašu zemlju. Upoznavajući se sa crnogorskim borcima u toku rata, moje predstave su se potvrdile i još više obogatile. Neposredno sam se uvjerio u njihovu hrabrost i odlučnost. Tito se potpuno razlikovao od stereotipnih vojnih komandanata koje sam upoznao do tada. Njegova velika smirenost i povjerenje u ljude privlačili su čovjeka. Njegovo poznavanje situacije u Evropi i na drugim ratištima bilo je upravo nevjerovatno. Titu su se divili svi članovi britanske misije. Crna Gora je meni posebno zanimljiva i zbog toga što sam Škot. Nalazim velike sličnosti između Crnogoraca i Škota. To su ljudi sa planina, njihova istorija je prilično slična, oni su se uvijek borili.

Rekao je to u razgovoru za Pobjedu u januaru 1981. godine ser Ficroj Meklejn (11. mart 1911 – 15. jun 1996), istaknuti britanski diplomata, političar i publicista, šef britanske vojne misije pri Vrhovnom štabu Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije i lični izaslanik Vinstona Čerčila. Boravio je prije 45 godina u tadašnjem Titogradu povodom predstavljanja njegove knjige 'Josip Broz Tito'. 'Više puta sam boravio u Crnoj Gori. Kroz te boravke imao sam priliku da bolje upoznam Crnu Goru i Crnogorce. O istoriji Crne Gore, o borbi Crnogoraca, saznao sam iz literature još prije dolaska u vašu zemlju. Upoznavajući se sa crnogorskim borcima u toku rata, moje predstave su se potvrdile i još više obogatile. Neposredno sam se uvjerio u njihovu hrabrost i odlučnost. Bilo je očigledno da su dobri borci. Među njima upoznao sam i velikog ratnog komandanta Peka Dapčevića', rekao je Meklejn.

Naglašavajući da su Crnogorci divni ljudi i veliki ratnici, sagovornik Pobjede kazao je da su to sve bili razlozi da se sa istorijom našeg naroda kasnije, kroz vrijeme, bolje i iscrpnije upozna. 'Istaknuti diplomata rekao je u razgovoru za Pobjedu da mu nije bilo teško da napiše knjigu o Titu jer je on bio čovjek prema kojem je osjećao veliko divljenje i prijateljstvo. Mislim da je knjiga 'Josip Broz Tito' naišla na veliko interesovanje kod čitalaca u Jugoslaviji i van Jugoslavije. Osim toga, ili prije svega zbog toga, u svijetu postoji veliko interesovanje za ličnost Tita i za Jugoslaviju. Naglasio je da je tom knjigom htio da prikaže Tita kao velikog čovjeka i sagleda njegovo mjesto u istoriji, kao i da prikaže Jugoslaviju i njen ponosan nezavisni put.', istakao je Meklejn.

'Potrebno je ljudima u svijetu predstaviti Jugoslaviju, njenu istoriju, kako bi shvatili njen položaj blokovske nezavisnosti. Naravno, u svemu ovome bilo je vrlo važno na pravi način predstaviti Titovu ličnost, kako bi se objasnila Jugoslavija, a naravno i predstaviti jugoslovenske narode kako bi bilo moguće shvatiti Tita kao ličnost', ocijenio je Meklejn.

On je istakao da je prije dolaska u Jugoslaviju veoma malo znao o toj državi i njenim ljudima. 'Nijesam ni slutio da ću toliko zavoljeti ovu zemlju i njene narode, da ću u njoj pronaći svoju drugu domovinu. Rekao je da se o situaciji u Jugoslaviji u vrijeme Drugog svjetskog rata u Velikoj Britaniji veoma malo znalo, pa ni on nije znao više. 'Postojali su neki izvještaji majora Dikina. Međutim, oni su bili tajni i meni u to vrijeme nedostupni. Nijedan od tih izvještaja nijesam vidio, vidio ih je predsjednik Čerčil. Ali, zahvaljujući tim izvještajima, ma koliko oni bili malobrojni, predsjednik Čerčil je shvatio da se ovdje u Jugoslaviji dešavaju mnogo značajnije stvari nego što se uopšte pretpostavljalo', kazao je Meklejn.

Rekao je da je Čerčil bio lično zainteresovan za sve što se dešava u Jugoslaviji. 'Za razliku od ostalih, osjećao je da se na ovom prostoru dešava nešto veoma značajno. A kada je saznao detalje, jer je na ovom prostoru imao tri svoja lična izaslanika, njegova zainteresovanost bila je sasvim razumljiva. Tako je došlo do toga da Čerčil mene uputi u Jugoslaviju, ne samo kao šefa vojne misije, već i kao svog ličnog izaslanika.', rekao je Meklejn.

Kazao je da o Titu nije ništa znao prije dolaska u Jugoslaviju. 'O njemu su neki pričali da ne postoji, da je skraćenica za 'tajnu internacionalnu terorističku organizaciju', drugi da je Mađar, pa ruski general… Priznajem, bio sam veoma radoznao. Pošto sam se spustio padobranom u Mrkonjić Grad 18. septembra 1943. godine, imao sam već poslije kratkog vremena priliku da ga sretnem. Britanski diplomata istakao je da je od prvog susreta sa Titom shvatio da pred sobom ima čovjeka koji po mnogo čemu predstavlja karakteristične osobine jugoslovenskog naroda. 'Priseban, mudar, jednostavan, a prije svega izrazito odlučan. Ono što me posebno impresioniralo jeste sposobnost tog čovjeka da o svemu razgovara. Proveli smo više od pet sati u razgovoru. Odmah sam shvatio da je preda mnom čovjek sa kojim će moći da se sarađuje.', podsjetio je Meklejn.

On se potpuno razlikovao od stereotipnih vojnih komandanata koje sam upoznao do tada. Poslije sam dugo razmišljao o Titu i zaključio da njegova velika smirenost i povjerenje u ljude privlače čovjeka. Njegovo poznavanje situacije u Evropi i na drugim ratištima bilo je upravo nevjerovatno. Titu su se divili svi članovi britanske misije.', poručio je Meklejn.

'Rekao je da su poslije susreta sa Titom krenuli u obilazak partizanskih jedinica. Moj prvi utisak bio je da je otpor u Jugoslaviji mnogo značajniji nego što se na Zapadu pretpostavljalo. Naišao sam na dobro organizovanu vojsku koju je krasio moral pojedinaca. Dileme ko je ko u Jugoslaviji više nije bilo. Pošto je njegova misija bila prvenstveno vojnog karaktera, Meklejn je u prvom izvještaju napisao da je borba partizana mnogo značajnija nego što su pretpostavljali i da oni drže 20 njemačkih divizija. 'Jedna od mojih prvih poruka saveznicima bila je da odmah prekinu slanje vojne pomoći četnicima i da se sve prebaci na Narodnooslobodilački pokret.', kazao je Meklejn.

Kazao je da je u vrijeme ratnog boravka u Jugoslaviji često neposredno kontaktirao sa Titom. 'U Bosni smo se svake nedjelje sastajali ispred jedne velike karte Jugoslavije na kojoj smo posmatrali ratnu situaciju. Dogovarali smo se kako da šaljemo pomoć jedinicama kojima je bila najpotrebnija. Ispričao je da se i poslije rata često susrijetao sa Titom. 'Dugo smo razgovarali. Sa njim sam napravio više intervjua. Posebno smo mnogo razgovarali prije 20 godina kada sam pisao svoju prvu knjigu o njemu. Posljednji put sam vidio Tita prije nekoliko godina u Igalu prilikom posjete princa Čarlsa vašoj zemlji. Imao sam izuzetnu čast da me Tito smatra svojim prijateljem i zbog toga sam veoma ponosan.', zaključio je istaknuti britanski diplomata, političar i publicista ser Ficroj Meklejn u razgovoru za Pobjedu u januaru 1981. godine.

'U Jugoslaviju sam došao u teškim godinama Drugog svjetskog rata. Ono što me posebno impresioniralo bila je bezgranična ljubav vaših boraca i naroda uopšte prema slobodi i nezavisnosti zemlje. Samo u jednom takvom slobodarskom narodu, narodu koji nikada nije priznavao da je poražen, mogao se roditi jedan takav revolucionar, vojskovođa, ideolog i državnik kao što je bio Tito. On je bio pravi Jugosloven: human, nezavisnog uma i tvrdoglav. To su tipične osobine Jugoslovena.', rekao je Meklejn za Pobjedu u januaru 1981. godine.