Otvorena izložba 'Internacionalna grafika malog formata – Crna Gora 2025/26' u Baru

U sklopu likovnog segmenta 39. Barskog ljetopisa, čiji je selektor Goran Ćetković, u galeriji 'Velimir A. Leković' sinoć je otvorena reprezentativna izložba 'Internacionalna grafika malog formata – Crna Gora 2025/26' koja je likovnoj publici predstavila 160 djela vrhunskog kvaliteta, uključujući i autore poput Astrid de la Forest, Vladimira Veličkovića i Miodraga Dada Đurića u selekciji autorke projekta red. prof. mr Vesne Bošković.

Otvarajući postavku, istoričarka umjetnosti i likovna kritičarka dr Anastazija Miranović kazala je da u vremenu brzih mobilnosti slika 'koje jedva uspijevamo registrovati', ova izložba Internacionalna grafika malog formata – Crna Gora 2025/26, traži upravo suprotno, 'da usporimo, priđemo bliže i obnovimo iskustvo fokusiranog pogleda/pažljivog gledanja'.

'Mali format ovdje nije umanjena verzija “velike” umjetnosti. On je posebna disciplina pogleda – prostor koncentracije u kojem svaka linija, tekstura i praznina dobijaju na intezitetu. Pred ovim radovima posmatrač ne ostaje na “bezbjednoj” udaljenosti. Naprotiv, mora im prići i ući u njihov intimni prostor', istakla je Miranović.

Prema njenim riječima, konceptualno, kompleksnost postavke zahvata širok vremenski i stilski raspon i izložba ne nudi jedinstvenu priču, 'već uspostavlja dijalog između istorijskog nasljeđa grafike, reprezentativnih ostvarenja umjetnika druge polovine dvadesetog vijeka i savremene selekcije od 120 radova'.

'Dati raspon predstavlja značajnu vrijednost ove postavke, istovremeno i osoben kustoski izazov. Umjesto linearnog razvoja, pred nama se otvara svojevrsni atlas grafičkog mišljenja: od matrice i ručnog otiska do digitalne slike; od ekspresivne figure do geometrijskog znaka; od naracije i simbolike do gotovo potpunog uzmicanja/povlačenja predstava u trag, znak, ili/i prazninu.

Istorijsko, kulturološko sjećanje seže u kraj XV vijeka i podsjeća na čuvenu štampariju Crnojevića i viševjekovno grafičko iskustvo na ovim prostorima. Ono uspostavlja dublju genealogiju slike umnožene otiskom na prostoru Crne Gore, koja je od samih početaka bila mjesto susreta različitih kultura i tradicija. Ova izložba nastavlja takvu logiku razmjene arteficijalnih iskustava/susreta. Njeno internacionalno obilježje ne počiva samo na geografskoj diferencijaciji učesnika, već, prije svega, na interkultualnom dijalogu – razmjeni jezika, žanrovsko-stilskih promišljanja i generacijskih iskustava', naglašava Miranović.

U djelima iz fonda Narodnog muzeja Crne Gore, iz poklon-zbirke Boža Biškupića, jasno se prepoznaje snaga jugoslovenske grafičke škole, ali i izrazite individualne poetike, dodala je Miranović ukazujući da su posebne cjeline posvećene Dadu Đuriću, Veličkoviću i francuskoj grafičarki Astrid de la Forest.

'Dadov cikulus Bifon (24 grafike) predstavlja svojevrsan bestijarij hibridnih bića, kojima čudovišnost nije izuzetak, već moguća istina tijela i svijeta – slika civilizacije koja se neprekidno/kontinurano reprodukuje i raspada. Savremena selekcija pokazuje da grafika danas nema dominantnu tehniku, niti jedinstvenu estetsku. Bakropis, akvatinta, suva igla, linorez, drvorez, serigrafija i slijepi tisak ravnopravno stoje uz digitalnu grafiku, kombinovane postupke, mokulito, plutotisak i pigmentnu foliju.

Više se ne postavlja pitanje koja je 'autentičnija' – tradicionalna ili digitalna grafika, već, da li je izabrani postupak nužan za značenje rada. Najuspjelija djela u postavci upravo su ona u kojima tehnika nije puka demonstracija vještine, već aktivni nosilac ideje', ukazala je Miranović.

Ona je navela i da kvalitet radova na izložbi nije potpuno ujednačen-uz radove visoke formalne i konceptualne preciznosti nalaze se i oni koji ostaju na tragu skice, 'dekorativnog znaka ili vizuelne dosjetke'.

'Međutim, ta neujednačenost daje osoben šarm i atraktivnost postavke. Ujedno, pokazuje stvarno stanje savremene grafike – medija koji istovremeno čuva disciplinu zanata, pregovara sa digitalnom tehnologijom, preuzima jezik popularne kulture i traži nove načine govora o tijelu, prostoru, ekologiji, sjećanju, politici i identitetu. Značaj ove izložbe nije u tome što nudi određenu/konačnu definiciju grafike, već što pokazuje da takva definicija danas više nije moguća, niti je potrebna. Grafika opstaje upravo zato što se mijenja, što u svakoj tehnološkoj transformaciji/inovaciji čuva ideju traga – trag ruke, matrice, pritiska, reza, greške, ponavljanja ili digitalne intervencije.

Pred nama su djela malih dimenzija, velikog raspona. Ona nas podsjećaju da pažnja ne predstavlja samo način percipiranja/gledanja, već i oblik otpora površnosti i brzini savremene vizuelne kulture. Priđite ovim radovima bez žurbe, zadržite se pred njihovim različitostima/razlikama i dopustite da vam se pojedini od njih približe/otvore zarad uzajamnog, postepenog otkrivanja', zaključila je Miranović, nakon čega je brojnim posjetiocima zahvalnost da dolazak na otvaranje izložbe iskazala i autorka projekta Vesna Bošković.

Izložba 'Internacionalna grafika malog formata – Crna Gora 2025/26' u postavci je do 6. avgusta.