Švajcarska – neutralna država: Istorija i razvoj

Švajcarska je 19. marta 1815. godine priznata kao neutralna država. Ova konfederacija osnovana je 1291. godine i kroz vekove se razvijala u današnju modernu državu.

0
Švajcarska – neutralna država: Istorija i razvoj

Na današnji dan, 19. marta 1815. godine, Švajcarska je priznata kao neutralna država. Švajcarska je nastala kao konfederacija tri pra-kantona 1291. godine na centralnom području današnje Švajcarske. Vremenom su u tu konfederaciju ulazili novi kantoni. Ime Švajcarske potiče od Kanton Švica, koji je bio jedan od osnivačkih kantona.

Nakon pojave protestantizma i Martina Lutera, stanje se drastično promenilo u Švajcarskoj. Reformaacija je tada bila glavna tema u nekim kantonima. Reformaacija Ciriha se pod Cvinglijem drastično proširila do Ženeve. Nastale su tenzije među kantonima. 1541. godine je došlo do pojave reformaacije u Ženevi. Zbog reformaacije je počeo građanski rat između protestanata i katolika.

Švajcarska je posle više bitaka izborila, 1648. godine, samostalnost od Rimskom-nemačkog carstva i izgradila tradiciju neutralnosti, ali i dobrih plaćenika. Godine 1798. francuska vojska pod Napoleonom je zauzela Švajcarsku, a Napoleon je osnovao šest novih kantona (Sent Galen, Graubinden, Argau, Turgau, Ticino i Vo). Nakon pada njegove vlasti, 1813. godine, Švajcarska je dobila svoj prvi ustav, kojim je uvedena Helvetska Republika. Konfedralno uređenje je bilo ukinuto i država je postala unitarna, a kantoni su postali obične administrativne jedinice. Ovaj potez je naišao na snažan unutrašnji otpor, ali to ukazuje na to da je Švajcarska smatrana u Evropi kao jedna celina.

Konfederacija je vremenom gubila međunarodnopravna svojstva, što je proces koji traje gotovo od samog osnivanja. Na Bečkom kongresu 1815. godine granice Švajcarske su proširene više ka zapadu. Tako su se tri nova kantona (Ženeva, Vale i Nešatel) pridružili Švajcarskoj. Osim proširenja na kongresu, Švajcarskoj je bila garantovana nezavisnost od svih velikih sila. Švajcarska je postala moderna konfederacija. Bern je postao sedište parlamenta.

Švajcarski ustav je do danas dva puta verifikovan. 1971. godine Švajcarci su odobrili ženama pravo da glasaju, a 1979. godine, Kanton Jura je dobio, posle više demonstracija svog stanovništva, nezavisnost od kantona Berna. Tako je Kanton Jura postao najmlađi kanton Švajcarske. Švajcarska je posle referenduma postala članica Ujedinjenih nacija 2002. godine. Vremenom se Švajcarska iskristalisala u današnjem obliku, posebno od 1848. godine, a postala je poznata po multikulturalnom društvu i jakoj ekonomiji.

Komentari

Pročitaj još

Američki nacionalni arhiv objavio 16 miliona dokumenata Trećeg rajha

Američki nacionalni arhiv otvorio je arhive Trećeg rajha, omogućavajući nemačkim građanima da istraže svoje porijeklo kroz 16 miliona digitalizovanih dokumenata iz vremena nacizma.

Američki nacionalni arhiv objavio 16 miliona dokumenata Trećeg rajha

Slični članci

Svidjela ti se ova vijest?

Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.

Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.