Blokada Orbana i Fica za novi kredit pomoći Ukrajini od 90 milijardi

Šefovi država ili vlada zemalja članica EU na samitu u Briselu nijesu uspjeli da dobiju pristanak mađarskog premijera Viktora Orbana za zaključke o Ukrajini niti za isplatu kredita od 90 milijardi eura. Zbog Mađarske, kojoj se ovog puta pridružila Slovačka, zaključci o Ukrajini objavljeni su kao politički stav 25 članica Evropske unije, a ne kao formalni dokument Evropskog savjeta.

Liderima se na početku samita putem video-veze obratio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji se obavezao da u potpunosti obnovi protok nafte i da će njegova zemlja ispoštovati obaveze kao pouzdan partner, ali da je potrebno vrijeme za popravku naftovoda. Prestanak isporuke ruske nafte preko Ukrajine mađarski premijer Orban i slovački premijer Robert Fico koriste kao razlog za blokadu odluka o pomoći Ukrajini.

Orban je, prema diplomatskim izvorima, na sastanku navodno rekao da „njegova blokada nema veze sa izborima u Mađarskoj“, ali malo ko u to vjeruje. S druge strane, diplomatski izvori kažu da je na sastanku predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta bio prilično oštar prema Orbanu, nazvavši njegovo ponašanje neprihvatljivim i prelaskom crvene linije, jer se krši dogovor postignut u decembru o dodjeli kredita od 90 milijardi eura Ukrajini, na koji je tada pristala i Mađarska.

Međutim, Orban se pravdao da je tada, kada je pristao na dogovor, ruska nafta išla preko naftovoda Družba, a sada je to zaustavljeno, pa se predomislio. Zbog ovakvog ponašanja Mađarske i Slovačke, i sve češćih blokada zajedničkih odluka, raste pritisak za promjenu načina glasanja i prelazak na kvalifikovanu većinu u pitanjima spoljne politike. To traži i najveća politička grupacija u EU – Evropska narodna partija.

Međutim, tome su se do sada protivile neke zemlje, među kojima i Hrvatska, jer smatraju da bi se time oslabio uticaj i osjećaj ravnopravnosti manjih članica Unije, kao i zaštita njihovih nacionalnih interesa. U izjavi objavljenoj u ime 25 država članica EU navodi se da Evropski savjet pozdravlja usvajanje zajma od strane suzakonodavaca i s nestrpljenjem očekuje prvu isplatu Ukrajini do početka aprila.

U tom kontekstu poziva se i na pojačanu saradnju sa trećim zemljama kako bi se obezbijedilo preostalih 30 milijardi eura potrebnih za finansiranje Ukrajine. Ukrajinske potrebe za naredne dvije godine procijenjene su na 120 milijardi eura. Evropska unija obavezala se da obezbijedi 90 milijardi, dok bi partnerske zemlje, poput Velike Britanije, Norveške i Japana, trebalo da obezbijede preostalih 30 milijardi. Ukrajina je dobila dodatno vrijeme i zahvaljujući kreditu koji je nedavno odobrio Međunarodni monetarni fond, a u EU se nadaju da će u narednim sedmicama pronaći rješenje za finansijsku pomoć toj zemlji.