Izglasana stroža pravila deportacije migranata iz EU: Zabrinjavajući presedan

Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutrašnje poslove (LIBE) sinoć je glasovima Evropske narodne partije (EPP), Evropskih konzervativaca i reformista (ECR), Patriota za Europu (PfE) i Evrope suverenih nacija (ESN) usvojio svoj stav o promjenama pravila za vraćanje ilegalnih migranata, koje uvode stroži pristup u postupcima deportacija. Tu odluku prije početka pregovora sa Vijećem EU-a o konačnom obliku zakona još mora podržati cijeli Parlament. Fransoa Ksavier Belami, francuski poslanik EPP-a i autor amandmana koji su nadglasali predlog liberalnog nizozemskog poslanika Malika Azmanija, rekao je da se danas u Evropskoj uniji “implementira samo 20 odsto odluka o povratku” ilegalnih migranata.

I među liberalima i socijaldemokratima ima onih koji nas podržavaju, dodao je Belami, ističući da je EPP “pokušao sve što može” da postigne većinu sa socijalistima i demokratima (SD), drugom najvećom političkom grupacijom iz koalicije političkog centra koja je podržala Komisiju Ursule Fon der Lajen, ali da su se oni usprotivili svim “temeljnim principima” novih izmjena.

Potpredsjednica SD-a Ana Katarina Mendes nakon glasanja LIBE-a saopštila je da je riječ o dokazu o “političkim snagama koje su voljne Evropu voditi u smjeru kojim se potkopavaju principi na kojima je Unija izgrađena.”

“Ono što još više zabrinjava je politički savez koji je omogućio ovaj rezultat. Sporazum EPP-a i krajnje desnice je zabrinjavajući presedan. Oslanjajući se na snage koje otvoreno propituju demokratske standarde i humanitarne principe, ova koalicija predstavlja prijetnju samim temeljima koji decenijama vode Evropu,” rekla je Portugalka.

Hrvatski poslanik EPP Karlo Resler odbacio je tvrđenja da se novim predlogom krše temeljna prava te je naglasio da je važniji sadržaj te odluke od onih koji su za nju glasali. “Pravo na zaštitu treba biti zajamčeno onima koji ga stvarno trebaju, ali se i sistem mora sprovoditi u praksi,” rekao je.

Resler je dodao da “bez učinkovitih povrataka ilegalnih migranata cijela migracijska politika EU-a nije i ne može biti vjerodostojna,” te da zato i pada povjerenje evropskih građana u migracijsku politiku Unije. Hrvatski poslanici socijalista i demokrata nisu za Hinu htjeli komentarisati ovo pitanje.

Predlog LIBE-a, ako bude potvrđen, omogućio bi državama članicama međusobno priznanje odluka o deportacijama te povratak ilegalnih migranata u deportacijske centre u trećim zemljama koje su o tome potpisale sporazum s EU-om. Vlastima se omogućuju pretresi i zadržavanje imovine migranata kojima je naređena deportacija.

Izvori upozoravaju da se, ukoliko se odluke budu preforsirale, može stvoriti okvir koji dodatno otežava pravnu zaštitu migranata, te da bi to moglo imati šire političke i ljudske posljedice po način na koji se migraciona politika EU-a provodi u narednom mandatu.