Rat se širi Bliskim istokom: Scenariji za Iran u poslijeratnom periodu

Rat se širi Bliskim istokom, a Iran se suočava s raznim mogućim ishodima sukoba. Iranski šef diplomatije Abas Arakči izjavio je da se Teheran ne plaši mogućeg slanja američkih kopnenih snaga, uvjeren da Iran može da se suprotstavi takvoj operaciji. S druge strane, američki predsjednik Donald Tramp izrazio je želju da lično bude uključen u izbor novog vrhovnog vođe Irana.

Visoka predstavnica EU za spoljnu politiku, Kaja Kalas, ukazuje da Iran nastoji da proširi sukob napadima na druge zemlje u regionu. Dana Stroul, bivša zamjenica pomoćnika ministra odbrane za Bliski istok, naglašava da Vašington još nema jasnu političku strategiju nakon vojnog postupka protiv Irana. Prvi napadi su započeli 28. februara, kada su bombe pale na Iran, a mnogi Iranci su na krovovima svojih kuća klicali, što predstavlja neobičnu reakciju na rat.

Iako je ubijen iranski vjerski vođa Ali Hamnei, režim se pokazao otpornim i funkcionalnim. Mnogi analitičari smatraju da bi cilj SAD mogao da bude promjena režima, a Tramp je pozvao ljude da preuzmu vlast nakon masovnih protesta u januaru. Mnogi Iranci su spremni da prihvate žrtve rata ako bi time bio okončan teokratski režim.

Mogući scenariji nakon rata uključuju imenovanje Hamneijevog sina Modžtabe kao njegovog nasljednika, ali se ne očekuje zvanična odluka prije sahrane. Tramp je naveo da ima tri opcije koje ne želi da otkrije, ali je poznato da su SAD već izvodile slične operacije u Venecueli, što može biti model za Iran.

Kornelijus Adebahr, stručnjak za Iran, smatra da bi Iran mogao da iskoristi potragu za nasljednikom za izgradnju novog rukovodstva. Mogući ishod bi mogao biti ekonomska obnova i stabilizacija, ali i dodatno jačanje konzervativnog režima. Julian Boger iz britanskog Guardiana upozorava da bi preživjeli članovi rukovodstva mogli da zaključe da je nuklearno oružje jedina garancija opstanka, što bi moglo dovesti do još strožeg suzbijanja opozicije.

Uoči rata, 250.000 Iranaca u egzilu i demonstranata poslalo je signal o mogućem nasljedniku, Rezi Pahlaviju, sinu protjeranog šaha. Pahlavi naglašava da ne teži monarhiji, već demokratizaciji Irana. Međutim, sigurnost oko budućeg vođe ostaje neizvjesna, s obzirom na etničku raznolikost Irana i potencijal za unutrašnji sukob.

Uoči Islamske revolucije 1979. vojska je odbila da puca na protivnike šaha, što je ubrzalo njegovu propast. Revolucionarna garda je formirana kako bi osigurala vlast, a danas se smatra mnogo moćnijom od konvencionalne vojske. U prvim danima rata, Tramp je pozvao sve vojne snage da polože oružje, ali se za sada ne primećuju znaci slabljenja vlasti. Mogući unutrašnji otpor i podjele među vojnim frakcijama mogli bi dodatno zakomplikovati situaciju, dok etničke tenzije predstavljaju dodatni rizik za unutrašnju stabilnost.