Crna Gora na pragu EU

Crna Gora bi mogla postati prva nova članica Evropske unije, a pregovori o pristupanju mogli bi biti završeni do kraja 2026. godine, dok se formalno članstvo očekuje 2028. godine. Ovu procjenu iznijela je evropska komesarka za proširenje Marta Kos, a premijer Milojko Spajić poručuje da bi Crna Gora bila država koja čini EU bogatijom.

Ove informacije prenosi magazin Monocle, u okviru izbora „The Monocle 100“, u kojem urednici izdvajaju omiljene ličnosti, destinacije i ideje. Sa oko 630.000 stanovnika, Crna Gora ne bi bila najmanja članica Unije, ali bi bila manja od svih ostalih osim Malte. Ipak, upravo ta veličina može biti njena prednost, ocjenjuje se.

Kos je na Strateškom forumu na Bledu kazala da bi, ukoliko tehnički dio pregovora bude završen 2026. godine, Evropska unija 2028. mogla dobiti 28. članicu. Spajić je ranije istakao viziju Crne Gore kao države koja čini EU bogatijom, naglašavajući da proširenje ne mora nužno značiti teret za postojeće članice.

U tekstu se navodi da Crna Gora predstavlja rijedak primjer etnički raznolike zemlje sa skladnim unutrašnjim odnosima. Ekonomski pokazatelji takođe idu u prilog optimizmu. Privreda je u protekle dvije godine rasla više od tri odsto, dok je Luka Bar ključna i za susjedne, kopnene države, posebno Srbiju.

Željeznička pruga Bar–Beograd ubraja se među najspektakularnije na svijetu, a most Mala Rijeka, koji premošćuje kanjon Morače, najviši je željeznički most u Evropi. Prirodne ljepote izdvajaju se kao najveći adut zemlje. Planinski vrhovi spuštaju se do obale, gdje turizam čini više od četvrtine ukupnog BDP-a. Velika plaža, najduža na Jadranu, dodatno učvršćuje turistički potencijal.

Magazin takođe navodi da se otvaraju nove finansijske prilike, posebno nakon najave uvođenja viznih ograničenja za ruske državljane, koji su prethodnih godina bili među najvećim investitorima. Kako se navodi, kupci iz Turske, Sjedinjenih Američkih Država i Ujedinjenih Arapskih Emirata sve više ulaze na tržište.

Pored nekretnina i turizma, prednost predstavljaju niske poreske stope, obrazovana radna snaga i potencijal za razvoj održivih izvora energije. U tekstu se ističe i kulturna scena – od ljetnjeg tango kampa u Kolašinu do savremene umjetnosti koju su, kako piše, dodatno ojačali ruski emigranti. Posebno mjesto zauzima i vinogradarstvo. Autohtona sorta vranac, koju proizvodi kompanija Plantaže na Ćemovskom polju, prepoznata je kao jedan od simbola zemlje.