Kuba suočena s krize: Nedostaje goriva i struje

Uprkos američkom naftnom embargu i isključenjima struje, u Havani se život odvija normalno, no to bi uskoro moglo da se promijeni. Sunce ponovo sija nad Havanom, ali tmurno raspoloženje na Kubi ne izaziva samo hladan vazduh iz pravca SAD-a. Nakon napada Sjedinjenih Američkih Država na Venecuelu, koja je najveći kubanski saveznik, i otmice Nikolasa Madura, Karakas je obustavio isporuke nafte Kubi.

Krajem januara američki predsjednik Donald Tramp proglasio je Kubu „posebnom prijetnjom nacionalnoj bezbjednosti Sjedinjenih Država“ i zaprijetio svim državama carinama ako nastave da snabdijevaju Kubu naftom ili naftnim derivatima. Kubanski predsjednik Migel Dijas-Kanel nazvao je te mjere „fašističkim, kriminalnim i genocidnim“ i poručuje da je Kuba spremna na razgovore sa SAD – „bez preduslova“. Istovremeno insistira da njegov režim nije „pred kolapsom“ i najavljuje detalje plana za jačanje energetskog sektora.

„Tramp je lud – po svaku cijenu želi da nam oduzme i vazduh za disanje“, kaže Aleida iz Havane, dok Rejčel, 21-godišnja službenica, dodaje da očekuje da će svakodnevni život postati još teži. „Tramp šteti nama običnim ljudima, a ne vladi“, ističe Ramon, šezdesetogodišnji taksista koji živi od turizma, koji je prošle godine dodatno opao. Benzin se sada može dobiti samo za devize i nakon višesatnog čekanja na tzv. „dolarskim pumpama“.

Isključenja struje od deset do 15 sati dnevno postala su uobičajena. Zemlja trenutno proizvodi samo oko 40 odsto potrebne električne energije. Bert Hofman, vodeći istraživač u njemačkom GIGA institutu za latinoameričke studije, koji se trenutno nalazi u Havani, kaže: „Živimo u nekoj vrsti ’kriznog normaliteta’ – život ide dalje, ali nestanci struje su učestaliji, a benzina je manje.”

Prema Hofmanu, situacija se promijenila od 3. januara kada je Venecuela otpala kao najvažniji dobavljač nafte za Kubu. Meksiko, drugi najvažniji dobavljač, takođe je obustavio isporuke. Od 9. decembra nijedan tanker s naftom nije pristao na Kubu, a u januaru je Kuba kupila samo jednu pošiljku naftu na takozvanom spot-tržištu. Brod iz Togoa, koji je trebao da stigne 4. februara, promijenio je kurs ka Dominikanskoj Republici, najvjerovatnije pod pritiskom SAD-a.

„Vrlo je vjerovatno da Kuba u dogledno vrijeme neće dobiti naftu, a to je brutalno“, ističe Hofman. Stručnjaci procjenjuju da Kubi trenutno treba oko 100.000 barela sirove nafte dnevno. „Kruže glasine da u februaru možda više uopšte neće biti nafte – a već smo u februaru“, kaže Rejčel.

Iako je Kuba poslednje dvije godine uz podršku Kine znatno investirala u izgradnju solarnih parkova, oni ni približno ne mogu da pokriju potrebe za električnom energijom. Snabdijevanje strujom zavisi od zastarjelih termoelektrana, a domaća teška nafta ne može se preraditi u benzin. Prema informacijama iz Fajnenšel tajmsa, zalihe nafte mogla bi trajati još 15 do 20 dana, a posljedice bi mogle da budu kobne.

Meksiko je najavio slanje humanitarne pomoći, dok se razmatraju mogućnosti za isporuke nafte. Meksička predsjednica Klaudija Šejnbaum ponudila se kao posrednica u mogućim razgovorima između Vašingtona i Havane, iako nije jasno o čemu bi se pregovaralo. U međuvremenu, ambasador Rusije na Kubi, Viktor Koroneli, naglasio je da Moskva planira da nastavi sa isporukama nafte Kubi.