Slučaj Špan: Šta to govori o poimanju porodice njemačkih konzervativaca?

Jens Špan, predsjednik poslaničke grupe CDU i CSU, suočen je s kritikama nakon što je postao roditelj kroz surogat materinstvo. Njegova ostavka otkriva duboke podjele unutar stranke.

2
Slučaj Špan: Šta to govori o poimanju porodice njemačkih konzervativaca?

Jens Špan (CDU), moćni predsjednik poslaničke grupe konzervativnih stranaka CDU i CSU u Bundestagu, očigledno nije očekivao talas negodovanja u svojoj partiji kada je saopštio da su on i njegov suprug, novinar Danijel Funke, postali roditelji dječaka. Dječaka kojeg je na svijet donijela surogat majka u Sjedinjenim Američkim Državama. Surogat materinstvo je u Njemačkoj zabranjeno, prije svega na insistiranje konzervativaca.

I sam Špan se ranije veoma kritički izjašnjavao o toj praksi. Sa pravnog stanovišta, Špan i njegov suprug, koji je biološki otac djeteta, nijesu učinili ništa protivzakonito. U Sjedinjenim Američkim Državama surogat materinstvo je dozvoljeno, a njemački državljanin ne podliježe krivičnoj odgovornosti ako dijete začeto u toj zemlji dovede u Njemačku. Ipak, kritike iz sopstvenih redova bile su toliko snažne da je Špan prije nešto više od nedjelju dana podnio ostavku na funkciju.

Iz brojnih regiona, lokalnih stranačkih odbora, ali i iz Bundestaga, prethodno su stizale otvorene kritike na račun Špana. Suština tih kritika bila je, između ostalog, da šef poslaničke grupe ne može u javnosti da zastupa konzervativni porodični model i zabranu surogat materinstva, a da u privatnom životu postupa sasvim drugačije. Nekadašnji stručnjak CDU za unutrašnju politiku, Volfgang Bosbah, to je sažeo u izjavi za televiziju Velt: „Duša stranke je duboko ranjena.”

Hajo Funke, politikolog iz Berlina koji CDU prati već decenijama, rekao je u razgovoru za DW o Španu: „Najprije su se pojavile sumnje, a potom je Jens Špan grubo narušio povjerenje sopstvene stranke, i to sa jedne od najistaknutijih funkcija. To predstavlja ozbiljan gubitak kredibiliteta. A riječ je o čovjeku koji je po uticaju bio drugi u stranci.”

Ali šta zapravo podrazumijeva konzervativni porodični model demohrišćana? Tradicionalno shvatanje porodice u CDU i CSU velikim dijelom proizlazi iz njihove bliskosti sa crkvama – sa Katoličkom crkvom prije svega na jugu i jugozapadu zemlje, a sa Evangelističkom crkvom uglavnom na sjeveru i istoku. Konzervativni porodični model dugo se zasnivao na odbrani klasične porodice koju čine majka, otac i djeca od drugih životnih zajednica. CDU se oduvijek zalagala za restriktivniju politiku u vezi sa abortusom.

Kada je Bundestag 2017. godine, prije svega na inicijativu Zelenih, Ljevice i SPD-a, usvojio zakon o „braku za sve“, od tadašnjih 246 konzervativnih poslanika njih 75 glasalo je za reformu kojom je brak osoba istog pola u velikoj mjeri izjednačen sa tradicionalnim brakom. Preostalih 171 poslanik nije podržao te izmjene. Ipak, smatra Hajo Funke, konzervativci su se tokom posljednjih decenija mijenjali, kao i čitavo društvo. Danas političari u CDU mogu otvorenije da govore o svojoj homoseksualnosti, bez bojazni da će zbog toga izgubiti funkciju.

Funke kaže: „Sve veći stepen društvene prosvijećenosti nastavlja da se širi. To je i znak zrelosti jednog otvorenog društva. Veliki djelovi CDU više nijesu izuzetak. Međutim, surogat materinstvo predstavlja poseban slučaj koji i dalje ostaje problematičan.”

Ovaj slučaj je posebno problematičan zato što zadire u samu srž konzervativnog poimanja porodice. U središtu se nalazi dobrobit djeteta. Funke kaže: „Ovdje je riječ o očinstvu, roditeljstvu, a dobrobit djeteta je na prvom mjestu. Ako se polazi od dobrobiti djeteta, onda je to istovremeno i moderno i tradicionalno shvatanje, čak više moderno nego tradicionalno, ako se imaju u vidu autoritarni pedagoški modeli iz ranijih vremena.”

Naime, CDU i CSU su ranije zastupale stav da je porodica prije svega privatna stvar, oblast u koju država i njeni zakoni treba da se miješaju što je moguće manje. To je bio njihov stav čak i kada je odavno bilo jasno da je porodica nerijetko i mjesto nasilja, prije svega nasilja muškaraca nad ženama. Tek 1997. godine Bundestag je odlučio da se silovanje u braku kažnjava isto kao i silovanje van braka. Mnogi poslanici Unije glasali su za tu reformu, ali su joj se neki i usprotivili, među njima i sadašnji njemački kancelar Fridrih Merc.

Na istoku Njemačke porodica se shvata nešto drugačije. Poslije Španove ostavke, mnogi konzervativni političari strahuju da bi afera u vezi sa njegovim sinom mogla da umanji izglede CDU na važnim pokrajinskim izborima u Saksoniji-Anhaltu i Meklenburgu–Zapadnoj Pomeraniji u septembru. U obje pokrajine u anketama ubjedljivo vodi djelimično desničarsko-ekstremistička „Alternativa za Njemačku” (AfD), ispred demohrišćana.

Hajo Funke ocjenjuje da bi Španovo ponašanje moglo da nanese štetu CDU, ali da sama rasprava o opravdanosti korišćenja usluga surogat majke vjerovatno neće imati isti efekat: „U istočnoj Njemačkoj postoji tradicija pragmatičnog, često i sasvim primjerenog pristupa ovakvim pitanjima. Klasično katoličko ili protestantsko, prilično usko shvatanje porodice tamo nije toliko rasprostranjeno. Ali dvostruki aršini nanose štetu. To je pitanje vjerodostojnosti.”

Homoseksualnost više nije prepreka za karijeru u CDU. Odavno više nije prepreka za političku karijeru u konzervativnoj stranci ako se neko otvoreno izjasni kao homoseksualac. Tako je Ole fon Bojst od 2001. do 2010. godine, kao član CDU, obavljao funkciju prvog gradonačelnika Hamburga. I Jens Špan je još 2001. godine javno saopštio da je homoseksualac. Njegov dalji politički uspon, uključujući i funkciju ministra zdravlja od 2018. do 2021., nije bio spriječen njegovim javnim priznanjem homoseksualnosti. Politički je pao tek kada je, poslije nekoliko prethodnih afera, prema mišljenju mnogih stranačkih kolega, korišćenjem usluga surogat majke u Sjedinjenim Američkim Državama prešao granicu prihvatljivog.

Komentari

Pročitaj još

Španska policija postavlja plutajuću barijeru u Seuti

Španske vlasti su tokom noći zaustavile prelaske migranata u Seutu postavljanjem plutajuće barijere duge 500 metara. Oko 50.000 ljudi je prešlo granicu, a najmanje 67 osoba je poginulo pokušavajući da dođe do Seute.

Španska policija postavlja plutajuću barijeru u Seuti

Povezani članci

Svidjela ti se ova vijest?

Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.

Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.