Nakon juriša na eksklavu: Šta Seuta znači za EU?

U Seuti se situacija smirila – gotovo svih 60.000 migranata vratilo se u Maroko. Međutim, broj poginulih raste, a Evropska unija je u šoku. Slijede hitni sastanci.

Nakon što su desetine hiljada migranata proteklih dana iz Maroka stigle do španske eksklave Seute, većina se u međuvremenu vratila preko granice. Predsjednik regionalne vlade izjavio je da je bilo oko 60.000 migranata, dok je centralna vlada Španije taj broj procijenila na nešto manje od 50.000, navodeći da je među migrantima bio veliki broj žena i djece, piše DW.

Eksklava Seuta, površine svega 18,5 kvadratnih kilometara, ima manje od 85.000 stanovnika. U noći između četvrtka i petka hiljade migranata prenoćile su na ulicama ovog grada. Uprkos slabim izgledima za prihvat ili nastavak puta, stotine ljudi su, prema medijskim izvještajima, i u petak uveče pokušale da stignu do obje španske enklave – Seute i Melilje. Tokom večeri je na granici između Maroka i Melilje došlo do sukoba s policijskim službenicima. Više osoba gađalo je pripadnike snaga bezbjednosti kamenicama, dok su oni upotrijebili suzavac. Španski vojnici spriječili su prilaz obali iz pravca mora. Tokom prethodnih dana mnogi migranti doplivali su do Seute. Broj poginulih porastao je na 67. Spasilačke službe i tokom subote (1. avgusta) nastavile su potragu na moru.

Evropski komesar za migracije Magnus Bruner izjavio je nakon telefonskog razgovora sa španskim ministrom vanjskih poslova Hozeom Manuelom Albaresom: „Nijedna osoba nije prešla granicu ka kopnenom dijelu Evropske unije.“ Iako Seuta pripada Španiji, koja je dio šengenskog prostora, migranti iz ove eksklave ne mogu lako da pređu na evropsko kopno. Za ove eksklave važe posebna pravila unutar Šengena – svako ko odatle putuje prema španskom kopnu ili drugim djelovima šengenskog prostora, po pravilu prolazi kroz ponovnu kontrolu. Ukoliko bi migranti ipak pokušali da pređu Sredozemno more, najprije bi naišli na spoljašnju granicu Evropske unije.

Evropska unija tek počinje da sagledava posljedice događaja. Iako se situacija smirila, prizori iz prethodnih dana mnoge su podsjetili na izbjegličku krizu iz 2015. godine i pokrenuli novu raspravu o migracionoj politici EU. Sve se to dešava u trenutku kada je Zajednički evropski sistem azila (GEAS) stupio na snagu prije svega nekoliko sedmica. Italija je privremeno suspendovala primjenu Šengenskog sporazuma prema Španiji. Pravila EU ne predviđaju trajno isključenje neke države iz šengenskog prostora protiv njene volje.

Više država članica ukazuje na mogućnost dodatnog ograničavanja slobodnog kretanja unutar šengenskog prostora i uvođenja učestalijih kontrola na unutrašnjim granicama. Njemačka to čini već duže vrijeme, a ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Dobrint najavio je produženje ovih kontroverznih graničnih kontrola. Francuska takođe planira da pojača kontrole na granici sa Španijom, koje su na snazi već godinama.

Pravila EU o azilu nalažu da Španija mora da spriječi dalje kretanje podnosilaca zahtjeva za azil unutar Unije. Budući da se Maroko smatra sigurnom zemljom porijekla, na raspolaganju su ubrzani granični postupci koji omogućavaju brže deportacije. Reforma sistema azila (GEAS) predviđa i takozvani krizni mehanizam u slučaju masovnog priliva migranata. Španska vlada bi stoga mogla zvanično da zatraži pomoć. U tom slučaju preostalih 27 država članica EU trebalo bi da pokažu solidarnost, pravedno rasporede tražioce azila i pruže podršku evropskim pograničnim regionima kako bi se zahtjevi brže obrađivali.

Kritičari zamjeraju Španiji previše liberalnu migracionu politiku. Pored toga, navodi se da tamošnja vlada nije uspjela da zaštiti spoljašnje granice Evropske unije. Finska ministarka unutrašnjih poslova Mari Rantanen napisala je na mreži X da države koje nijesu sposobne da štite granice ne bi trebalo da budu članice šengenske zone. Španija je prije nekoliko mjeseci, u borbi protiv nedostatka radne snage, pokrenula proces legalizacije oko 500.000 neregularnih migranata. Ova mjera odnosi se isključivo na tražioce azila koji su zahtjev podnijeli prije kraja 2025. godine, a ne na novopridošle osobe. Ipak, imajući u vidu napore na nivou EU da se suzbije neželjena neregularna migracija, ovaj potez izazvao je podozrenje i negodovanje u Briselu.

Španski premijer Pedro Sančez odgovorio je na kritike pojedinih članica EU upućene španskoj migracionoj politici. Pozvao je na dalje jačanje ujedinjene Evrope i upozorio da ne treba produbljivati podjele. „Solidarnost i saosjećanje su dobrovoljni“, napisao je na platformi X. „Poštovanje evropskih ugovora to nije.“ Sančez je u pismu upućenom čelnicima evropskih institucija osudio „stav“ pojedinih država članica, ocjenjujući ga kao proizvod „predrasuda, dezinformacija, neupućenosti ili političkih interesa“. Zatražio je hitno održavanje video-konferencije ministara unutrašnjih poslova 27 država članica.

Stručnjaci država članica EU danas će na kriznom sastanku razgovarati o razvoju situacije prethodnih dana, saopštio je portparol irskog predsjedavanja Savjetom EU. Ne očekuje se da će javnost nakon razgovora biti obaviještena o njihovom sadržaju. U ponedjeljak će se sastati ambasadori država članica kako bi procijenili situaciju i olakšali dalju koordinaciju. Portparol je naveo da će tema razgovora, pored dolazaka u Seutu posljednjih dana i broja ljudi koji su se vratili u Maroko, biti i podrška EU Španiji, kao i diplomatski napori u odnosima s Marokom.

Novi sistem azila Evropske unije našao se pod velikim pritiskom samo sedam sedmica nakon početka primjene. Njegov primarni cilj bio je da okonča višegodišnje sporove između država članica. Države koje se suočavaju s najvećim brojem dolazaka – poput Španije, Kipra, Italije i Grčke – dobile su zadatak da bolje obezbijede spoljašnje granice i da procedure za azil, u mjeri u kojoj je to moguće, sprovode na samoj granici. Budući da time sprečavaju prelazak migranata u države poput Njemačke, Austrije ili Francuske, imaju pravo na finansijsku i logističku podršku ostalih članica EU. Međutim, primjer Španije sada jasno pokazuje da bi ova uzajamna solidarnost mogla počivati na veoma klimavim nogama.