EU pred novim ispitom jedinstva: Na stolu zabrana trgovine s izraelskim naseljima

Moguća zabrana trgovine s izraelskim naseljima na okupiranim palestinskim teritorijama nameće se kao naredni veliki test jedinstva Evropske unije kada je riječ o Izraelu. Iako među državama članicama i dalje postoje duboke podjele, a ključna pitanja, poput pravnog osnova, ostaju neriješena, Italija bi mogla imati presudnu ulogu. Zvanični prijedlog još nije na vidiku, piše Euronews.

Evropska komisija je juče državama članicama dostavila dokument sa opcijama koje uključuju potpunu ili djelimičnu zabranu trgovine s izraelskim naseljima. Ministri vanjskih poslova o tome će raspravljati na sastanku u ponedjeljak. Zabrana je samo jedna od mogućnosti. Razmatra se i uvođenje obaveznih izvoznih dozvola za robu iz naselja, kao i uvođenje viših carina koje bi takvu robu učinile preskupom.

Dvadeset država članica prošlog mjeseca zatražilo je od Komisije da jasno predstavi mogućnosti za uvođenje trgovinskih ograničenja prema naseljima, koja se prema međunarodnom pravu smatraju nelegalnim. Taj zahtjev potvrđen je i u zaključcima posljednjeg samita Evropskog savjeta. Iako glavni gradovi država članica još analiziraju dokument, nekoliko njih pozdravilo je činjenicu da se ovo pitanje konačno našlo na dnevnom redu, ali očekuju da će se podjele jasno pokazati tokom predstojećih rasprava. "O tome ne postoji konsenzus", rekao je za Euronews jedan diplomata EU pod uslovom anonimnosti. "Ali zadovoljni smo što je ovo pitanje uopšte stavljeno na sto."

Izrael i dalje ostaje jedno od pitanja koje najviše dijeli Evropsku uniju. Francuska i Švedska otvoreno su pozvale na ograničavanje trgovine s naseljima, dok su Njemačka i Češka znatno opreznije, vodeći računa da ne naruše odnose s Izraelom. Prema riječima drugog diplomatskog izvora, Italija bi mogla biti država koja će prevagnuti u korist restriktivnih mjera. „Italija je više puta poručila da je otvorena za razmatranje mogućih opcija“, rekao je diplomata. Desničarska vlada premijerke Đorđe Meloni tradicionalno je snažno podržavala Izrael, ali je taj stav počeo da se mijenja pod uticajem unutrašnjih političkih pritisaka i neslaganja s ministrom nacionalne bezbjednosti Itamarom Ben Gvirom. Stalno predstavništvo Italije pri EU odbilo je da komentariše slučaj, navodeći da Rim još analizira dokument.

Ključno otvoreno pitanje ostaje pravni osnov eventualne zabrane. Da li bi ona trebalo da bude zasnovana na trgovinskoj politici, za šta je dovoljna kvalifikovana većina, ili na zajedničkoj vanjskoj politici, što zahtijeva jednoglasnu odluku svih država članica? Komisija je do sada tvrdila da se takva mjera smatra pitanjem vanjske politike. Međutim, u novom dokumentu to pitanje ostavljeno je otvorenim, uz napomenu da odgovor zavisi od „težišta“ prijedloga, kako je definisano u postojećoj sudskoj praksi. Na pitanje Euronewsa da li to ukazuje na promjenu stava Komisije, zamjenik glavnog portparola Olof Gil nije želio da to potvrdi.

Pravna služba Savjeta u usmenom mišljenju poručila je državama članicama da bi pravni osnov iz oblasti trgovinske politike mogao biti održiv, u zavisnosti od sadržaja konačnog prijedloga. I diplomatska služba EU založila se za fleksibilnije tumačenje ugovora kako bi se ostvarili spoljnopolitički ciljevi Unije. "Dokument smo dostavili državama članicama, kao što smo i obećali. O njemu će se raspravljati na Savjetu za vanjske poslove u ponedjeljak, nakon čega ćemo sumirati raspravu i vidjeti koji su naredni koraci", izjavio je Gil.

Pojedine vlade koje su zagovarale izradu ovog dokumenta pozdravile su početak procesa, ali upozoravaju da su za sada predstavljene samo opcije, a ne i zvanični prijedlozi, čija će izrada zahtijevati dodatno vrijeme. Iako bi odluka o pokretanju zvaničnog prijedloga teoretski mogla biti donesena u bilo kojem formatu Savjeta, očekuje se da će ovo pitanje zahtijevati dodatne razgovore ministara vanjskih poslova. Naredni formalni sastanak nije zakazan prije oktobra. "Barem su opcije sada na stolu, ali ovo će biti još jedno odlaganje", rekla je za Euronews poslanica Evropskog parlamenta Luća Anuncijata (Italija/S&D), ocjenjujući da je riječ o još jednom primjeru opstrukcije od strane Komisije, naročito kada je riječ o pitanju pravnog osnova.

Izrael odbacuje tvrdnje da su naselja nelegalna, nazivajući ih "privremenim lokacijama", a nedavno je uveo mjere za jačanje kontrole nad Zapadnom obalom i Istočnim Jerusalimom. U oktobru se u Izraelu održavaju izbori, a pojedine vlade država članica EU smatraju da su najnoviji potezi na okupiranim palestinskim teritorijama dio predizborne kampanje. "Svaku odluku treba ocjenjivati ne samo prema političkoj poruci koju šalje, već i prema tome da li zaista doprinosi poboljšanju situacije na terenu, izbjegava neželjene posljedice po civile i čuva sposobnost Evropske unije da igra konstruktivnu ulogu u regionu", izjavila je za Euronews poslanica Evropskog parlamenta Hildegard Bentele (Njemačka/EPP).