Hrvatska kulturna dobra

Hrvatska ima približno 9.000 upisanih kulturnih dobara na oko 3,8 miliona stanovnika, što znači da na svakih 425 stanovnika dolazi jedno registrirano kulturno dobro, odnosno oko 235 kulturnih dobara na 100.000 stanovnika. Ovo ističe Ministarstvo kulture i medija, koje navodi da su u posljednjih tjedan dana trajno zaštićeni i ljetnikovac Zamagna-Kisić u Dubrovniku, Umijeće pripreme tradicijske slastice Podremanca-Vrapčanske slatke svadbene pogače, Memorijalni sklop Krematorija u Zagrebu, a privremeno i dva arheološka nalazišta u Brodsko-posavskoj županiji — Godinjak-Jug i Brđani-Jug te Palača Rapicio u Pazinu i Župna crkva Sv. Vida u Grožnjanu.

Ministarstvo napominje da zbog različitih nacionalnih sustava zaštite nije moguće izravno uspoređivati broj kulturnih dobara među europskim državama, ali navedeni omjer potvrđuje iznimnu gustoću i raznolikost hrvatske kulturne baštine, koja obuhvata period od prapovijesti i antike, preko srednjovjekovnih gradova, do raskošne renesansne i barokne arhitekture, a posebnu vrijednost čini i nematerijalna kulturna baština.

Mnoge od tih dobara su vlasništvo građana, a ne isključivo države ili jedinica lokalne samouprave. Ministarstvo ističe da više od 70% kulturnih dobara u Registru čine nepokretna kulturna dobra, što potvrđuje bogatstvo hrvatske graditeljske, arheološke i povijesne baštine.

Čak četiristotinjak urbanih i ruralnih kulturno-povijesnih cjelina, kao što su Dubrovnik i Split, vode se kao jedinstveni broj u registru, bez obzira na broj zgrada koje obuhvataju. Takođe, veliki broj kulturnih dobara se nalazi na UNESCO-ovom popisu svjetske baštine, ukupno 31 kulturno dobro.

Hrvatska je među rijetkim europskim državama koje vode jedinstveni nacionalni elektronički registar kulturnih dobara. Ministarstvo naglašava da taj registar predstavlja jedan od najcjelovitijih javno dostupnih informacijskih sustava, jer objedinjuje podatke o nepokretnim, pokretnim i nematerijalnim kulturnim dobrima.

Javna dostupnost omogućava građanima, stručnjacima i istraživačima jednostavno pretraživanje podataka. Registar vodi Ministarstvo i svakodnevno ga ažurira u skladu sa promjenama koje proizlaze iz postupaka zaštite kulturnih dobara. Na dan 1. srpnja zabilježena su ukupno 8.992 kulturna dobra, od kojih se 8.651 nalazi na Listi zaštićenih kulturnih dobara, dok je 341 upisano na Listu privremeno zaštićenih kulturnih dobara.

Registar obuhvaća i Evidenciju dobara od lokalnog značenja, kao i inventarne knjige muzejskih predmeta koje vode javni muzeji te evidencije Hrvatskog državnog arhiva i Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Za svako kulturno dobro dostupni su podaci o nazivu, pravnom statusu zaštite, registarskom broju, vrsti i klasifikaciji dobra, lokaciji, autoru, vremenu nastanka, nadležnom konzervatorskom odjelu, sažetom opisu, fotografiji, mjerama zaštite i obrazloženju njegove kulturne vrijednosti.

Prostorni podaci o nepokretnim kulturnim dobrima objavljuju se i u sustavu Geoportal kulturnih dobara. Postupak utvrđivanja statusa kulturnog dobra može pokrenuti Ministarstvo po službenoj dužnosti ili na prijedlog fizičke ili pravne osobe, a tijekom postupka provodi se stručno vrednovanje dobra.