Da li će desničarska AfD biti zabranjena?

Jedna nova pravna ekspertiza tvrdi da Alternativa za Njemačku djeluje protivustavno i da mora biti zabranjena. Ipak, AfD je trenutno najjača prema anketama i do sada nije bilo političke volje da se pokrene postupak zabrane. Pitanje koje već dugo dijeli javnost u Njemačkoj moglo bi dobiti novi zamah. Društvo za građanske slobode (GFF) predstavilo je u četvrtak (25. juna) u Berlinu pravno stručno mišljenje o tome. Zaključak te ekspertize, finansirane donacijama – AfD je protivustavan.

Bundestag je već raspravljao o zabrani AfD-a, a zabrana bi bila moguća samo nakon uspješnog postupka pred Saveznim ustavnim sudom. Prijave za postupak mogu podnijeti isključivo tri takozvana ustavna tijela: Savezna vlada, Bundestag i Bundesrat. Trenutno ni na jednom od tih nivoa ne postoji politička većina za takav korak. Posljednji put je Bundestag raspravljao o ovoj temi u januaru 2025. godine, kada je 124 od ukupno 733 poslanika iz različitih stranaka zatražilo pokretanje postupka za zabranu AfD-a. Nakon rasprave nije uslijedilo glasanje jer je ubrzo nakon toga izabran novi saziv parlamenta, a od tada nije bilo daljih koraka.

Prema riječima Bijana Moinija, rukovodioca projekta izrade stručnog mišljenja GFF-a, prikupljeno je više od 2.500 dokaza nakon analize desetina hiljada članaka, saopštenja i miliona objava na društvenim mrežama. Moini objašnjava da se zaključak pravnog mišljenja, koje je tokom 13 mjeseci izradilo osam stručnjaka, temelji na dva stuba: „AfD se usmjerava protiv načela demokratije tako što potiskuje svoje političke protivnike. Istovremeno djeluje protiv ljudskog dostojanstva jer njegov politički koncept, obilježen rasizmom, veoma slično kao kod NPD-a, uspostavlja različite kategorije ljudi.“

Neonacistički NPD nije bio zabranjen, iako su bila dva pokušaja zabrane, posljednji 2017. godine. U međuvremenu je stranka postala toliko marginalna da više ne dolazi u obzir da bude zabranjena. Ipak, GFF vjeruje da bi postupak zabrane AfD-a, zasnovan na ovom pravnom stručnom mišljenju, mogao biti uspješan. Moini naglašava tri temeljna obilježja slobodnog demokratskog ustavnog poretka: ljudsko dostojanstvo, načelo demokratije i načelo pravne države. „Savezni ustavni sud jasno je utvrdio: ako se neka stranka usmjerava protiv jednog od tih obilježja, tada djeluje protiv slobodnog demokratskog ustavnog poretka u cjelini“, napominje Moini.

On dodaje da AfD želi krivično goniti političare drugih stranaka: „Oni pozivaju na izdavanje naloga za hapšenje, podizanje optužnica i zatvorske kazne zbog odluka koje im politički ne odgovaraju. U pozadini tih zahtjeva stoji ideologija prema kojoj se politički protivnici ne smatraju ravnopravnim učesnicima demokratskog nadmetanja, već izdajnicima naroda.“

Pravno mišljenje GFF-a navodi brojne primjere. Moini kao ilustraciju pominje izjave predsjednice AfD-a Alis Vajdel i zamjenika predsjednika poslaničke grupe u Bundestagu Štefana Brantnera tokom mandata kancelarke Angele Merkel, a kasnije i o njenom nasljedniku Olafu Šolcu. Moini smatra da su te izjave prikladne kao dokaz navodne protivustavnosti AfD-a: „Povod za ove zahtjeve nisu moguća krivična djela, već demokratski donesene zakonske odluke o migracionoj politici, pandemiji koronavirusa, zapuštenosti infrastrukture, izlasku iz nuklearne energije i politici prema Ukrajini.“

Prema stručnom pravnom mišljenju, protivustavno je i etničko shvatanje naroda koje zastupa AfD. Dok njemački ustav poznaje samo državni narod, bez razvrstavanja građana prema njihovom porijeklu, za AfD se, navodi ekspertiza, na osnovu više stotina dokaza može pokazati da zastupa drugačije shvatanje. Prema tom shvatanju, Njemci nisu svi koji posjeduju njemački pasoš, već samo oni koji imaju odgovarajuće pretke. „Presudno nije to što je AfD obilježen takvim shvatanjem naroda, već to što ga želi ostvariti“, naglašava Moini. Prema njegovim riječima, može se dokazati da stranka želi određenim Njemcima migrantskog porijekla oduzeti državljanstvo i protjerati ih – na primjer počiniocima krivičnih djela koji imaju dvojno državljanstvo, a vjerovatno i naturalizovanim građanima sa jednim državljanstvom.

Društvo za građanske slobode (GFF) navodi da svojim pravnim mišljenjem želi doprinijeti političkoj i društvenoj raspravi o mogućem postupku zabrane AfD-a. Organizacija ne daje preporuke, već je nastojala popuniti postojeće praznine u saznanjima. „Naša ponuda je na stolu“, kaže rukovodilac projekta Moini. „Političke stranke mogu s njom učiniti ono što smatraju ispravnim.“

Kampanja „Zabraniti AfD odmah“, pokrenuta u junu 2024. godine, smatra da ova ekspertiza daje dodatni podsticaj njenim zahtjevima. Portparol kampanje Feliks Johim izjavio je: „Sada imamo crno na bijelo: AfD mora biti zabranjen jer je, prema pravnom obrazloženju, protivustavan. Politika više nema izgovora. Ne radi se o političkim neslaganjima, već o zaštiti temeljnih ljudskih prava i naše demokratije.“ Zbog toga Bundestag, Bundesrat i Savezna vlada, smatra Johim, moraju bez odlaganja pokrenuti postupak zabrane AfD-a. „AfD je najveća prijetnja našem demokratskom suživotu“, kaže predsjednik fondacije „Amadeu Antonio“, Timo Rajnfrank. On naglašava da smrtonosni otrov desnog ekstremizma već se proširio velikim dijelovima društva i ugrožava zajednički život.

Predsjednik pokrajinske vlade Baden-Virtemberga Džem Ozdemir (Zeleni) napisao je na platformi X: „Pravno mišljenje GFF-a uvjerljivo potvrđuje: AfD je opasna stranka.“ Poslanica u Bundestagu Karmen Vege (SPD) takođe se nada novom pokušaju podnošenja zahtjeva za zabranu iz samog parlamenta: „Veoma sam zahvalna GFF-u na ovom stručnom pravnom mišljenju. Sada demokratske snage u našoj zemlji moraju izvući ispravne zaključke“, napisala je na svojoj internet stranici.