Uloženo 613 miliona eura u elektroenergetski sistem do 2025. godine

U izvještaju REGAGEN-a navodi se da je od 2012. do kraja 2025. godine uloženo oko 338 miliona eura u distributivni, a oko 275 miliona u prenosni sistem električne energije. Naglašava se da tolika ulaganja nijesu uticala na povećanje troškova za građane, te da je obezbijeđeno stabilno snabdijevanje.

Odbor za ekonomiju, finansije i budžet je na jučerašnjoj sjednici dao zeleno svjetlo na godišnje izvještaje Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (REGAGEN), Komisije za tržište kapitala, Agencije za audiovizuelne medijske usluge te izvještaje o stanju energetskog sektora i tržišta kapitala za 2025. godinu. Predsjednik odbora REGAGEN-a, Veljko Vasiljević, istakao je da su u prošloj godini ostvarili ukupan prihod od 2,14 miliona eura, uključujući i prenešena sredstva iz prethodne godine, dok je potrošeno 28 odsto manje od plana, odnosno 1,39 miliona eura.

- Stupanje na snagu novog Zakona o energetici donijelo je REGAGEN-u obimne normativne aktivnosti i postavilo osnove za modernizaciju tržišta kroz energetske zajednice građana, skladištenje energije i agregaciju – kazao je Vasiljević pred poslanicima odbora. Dodao je da su naftni i elektroenergetski sektor stabilno funkcionisali, te da je izdato 30 novih licenci i odobreni ključni ažurirani planovi razvoja i investicija za prenosni i distributivni sistem.

Elektroprivreda Crne Gore je, kako se navodi, lani uložila 86,8 miliona eura u razvoj proizvodnih kapaciteta i obnovljive izvore energije. Potrošnja električne energije je, prema podacima iz izvještaja REGAGEN-a, u 2025. godini dostigla 2,8 milijardi kilovat sati, od čega se 1,34 odsto potrošnje odnosi na kupce koji su direktno priključeni na prenosni sistem, a preko 98 odsto na distributivne kupce.

- Kod kupaca priključenih na prenosni sistem u odnosu na 2024. godinu se bilježi pad potrošnje od 10,30 odsto, dok se kod ostalih kupaca bilježi rast od 3,92 odsto. Na nivou elektroenergetskog sistema zabilježen je rast potrošnje od 3,7 odsto u odnosu na 2024. godinu – navodi se u izvještaju.

Za isti period je proizvedeno 2.370 gigavat sati električne energije, dominantno iz hidroelektrana, koje su činile 60,87 odsto ukupne proizvodnje. - To je u značajnoj mjeri posljedica smanjenja proizvodnje TE Pljevlja koja je 31. marta 2025. godine planski isključena sa mreže zbog ekološke rekonstrukcije i ponovo priključena krajem novembra. TE Pljevlja je proizvela 525,3 gigavat sati električne energije, što je 62,1 odsto manje u odnosu na desetogodišnji prosjek od 2015-2024. godine.

Istovremeno, zabilježen je značajan rast proizvodnje iz solarnih elektrana, sa 63,74 gigavat sati u 2024. godini na 107,39 gigavat sati u 2025. Proizvodnja vjetroelektrana bila je na nivou iz 2024. i iznosila je 298,1 gigavat sati – stoji u izvještaju. Ovi podaci pokazuju da je proizvodnja električne energije u prošloj godini bila niža za 30,99 odsto u odnosu na 2024, odnosno za 41,18 odsto niža u odnosu na 2023. godinu, a 26,74 odsto niža u odnosu na prosjek za period od 2016-2025. godine.

Gubici u prenosnom sistemu su, kako se navodi, iznosili 1,64 odsto što, iako čini blago povećanje u odnosu na godinu prije, u REGAGEN-u ocjenjuju kao relativno nizak i prihvatljiv nivo za visokonaponsku mrežu. U distributivnom sistemu električne energije, ukupni gubici su smanjeni sa 22,76 odsto u 2007. godini na 10,09 odsto u prošloj. - Ovakvo smanjenje se prvenstveno može povezati sa realizacijom projekta ugradnje novih brojila sa daljinskim očitavanjem – ocijenjeno je u izvještaju.

Kada je riječ o tržištu kapitala, predsjednik Komisije za tržište kapitala, Željko Drinčić, na odboru je saopštio da su realizovali sve obaveze predviđene za zatvaranje poglavlja 9 - Finansijske usluge. Naglasio je da su dobili priznanje međunarodne Komisije za hartije od vrijednosti da regulatorni okvir Crne Gore ispunjava najviše standarde A liste, čime se Crna Gora svrstava među ograničeni broj država čiji sistemi nadzora obezbjeđuju punu usklađenost sa međunarodnim principima razmjene informacija i zaštite integriteta tržišta.

- Tržište kapitala u 2025. godini karakteriše izražena faza transformacije ka stabilnijem, transparentnijem i uređenijem tržišnom okruženju, a promet je dostigao 86,6 miliona eura. Ostvaren je rekordan nominalni rast prometa uz istovremeni pad tržišne kapitalizacije, što je posljedica strukturnog uređenja tržišta i eliminacije neaktivnih i regulatorno neusklađenih emitenata - kazao je Drinčić, dodajući da pad broja transakcija od 19 odsto ne ukazuje na slabljenje tržišne aktivnosti, već evoluciju ka kvalitetnijem i institucionalno vođenom trgovanju.

Prema riječima njegovog zamjenika, Dragana Đukića, Komisija je ostvarila 1,3 miliona prihoda, dok su rashodi iznosili 1,02 miliona eura, što je rezultiralo pozitivnim rezultatom od 309.000 eura. Ipak, kako je priznao, često dolaze u situaciju da imaju problema sa naplatom naknada.

Odbor je juče dao pozitivno mišljenje na Pravilnik o sistematizaciji Fiskalnog savjeta (FS), koji je juče na sjednici predstavila predsjednica FS, Aleksandra Popović. Sistematizacijom je predviđeno 16 izvršilaca, među kojima su, osim predsjednice i dva člana FS, sekretar FS te po šest izvršilaca za administrativnu i stručnu službu Sekretarijata FS. FS je izabran 31. jula nakon više neuspješnih pokušaja, a osim Popović, za članove su imenovani i Bratislav Pejaković i Jovo Đonović. Popović je juče kazala da su od osnivanja preduzeli niz aktivnosti na uspostavljanju tog nezavisnog tijela, između ostalog, usvojili statut i poslovnik o radu, a u toku je i priprema nacrta budžeta za iduću godinu.