Rumunija preusmjerava Dunav ka nuklearnoj elektrani Černavoda

Rumunija je danas potopila četiri barže natovarene kamenjem u Dunav kako bi preusmjerila tok rijeke ka nuklearnoj elektrani Černavoda, prije nego što će njeni dijelovi vjerovatno morati prestati s radom zbog rekordno niskog vodostaja rijeke.

Ekstremni toplotni talasi i oskudne padavine širom regiona doveli su vodostaj Dunava na rekordno nizak nivo tokom protekle sedmice, zbog čega je jedan reaktor elektrane "Černavoda" morao biti isključen. Ova nuklearna elektrana proizvodi, pri punom kapacitetu, oko 20 odsto električne energije u zemlji i hladi svoje reaktore riječnom vodom.

Četiri potisnice bile su natovarene kamenjem koje je rumunska vojska ove sedmice miniranjem odvojila od riječnog dna u blizini kanala Bala na Dunavu. Direktor postrojenja Romeo Urjan rekao je lokalnim medijima da je vodostaj Dunava od juče do danas opao oko dva centimetra i da bi, ukoliko barže ne budu potopljene, drugi reaktor postrojenja vjerovatno morao biti isključen za pet do šest dana.

"Ako postavljene barže dopreme višak vode, umjesto pet do šest dana, govorićemo o devet do deset dana rada, računajući od danas", rekao je on. Tako preusmjerenoj vodi bilo bi potrebno oko jednog dana da stigne do elektrane Černavoda.

Nadležni su sproveli niz hitnih mjera od gašenja prvog reaktora, uključujući i bagerovanje rijeke. Protok vode u Dunavu ove sedmice u Rumuniji pao je na najniži nivo u posljednjih nekoliko decenija – 1.400 kubnih metara u sekundi – što je manje od trećine uobičajene vrijednosti za ovo doba godine.

Vršilac dužnosti premijera Rumunije Ilije Bolojan proglasio je 31. jula stanje pripravnosti u energetskom sektoru na nacionalnom nivou, a danas je ponovo pozvao građane i lokalne vlasti da ograniče potrošnju električne energije tokom večernjih časova najvećeg opterećenja.

Dodao je da bi se Rumunija mogla suočiti s potencijalnim nestašicama električne energije ukoliko bi postrojenje "Černavoda" bilo potpuno isključeno iz mreže, kao i da to zavisi od mogućnosti uvoza električne energije iz susjednih zemalja tokom večernjih časova najveće potrošnje, budući da se mnoge od njih takođe suočavaju s obustavom rada svojih postrojenja usljed suše.