Veći računi na pumpama mogli bi biti tek početak: Hoće li doći do poskupljenja hrane?

Od danas je na snazi novo poskupljenje goriva, ali veći računi na pumpama mogli bi biti tek početak – jer logično pitanje koje se nameće glasi: hoće li skuplji dizel i benzin pokrenuti novi talas poskupljenja hrane, prevoza i drugih proizvoda?

I dok iz Vlade još uvijek nema odgovora, opozicija traži hitno smanjenje akciza. Građani Crne Gore od danas plaćaju skuplje gorivo, a litar eurodizela skuplji je devet centi i sada košta euro i 67 centi, dok su obje vrste benzina poskupile po dva centa. Za vozače koji pune rezervoar od 50 litara, to znači da će za dizel izdvojiti četiri i po eura više nego prije dvije sedmice.

"Poskupljenje goriva ne znači da će građani samo plaćati veće cijene goriva na pumpama. To znači da će rasti u narednom periodu i cijene osnovnih životnih namirnica i svih proizvoda i usluga. Samo jedan podatak vam je dovoljan. Otkad su preuzeli vlast, dvije milijarde eura su naplatili od raznih akciza. Dvije milijarde eura. A šta građani imaju od toga? Samo veće cijene, veće poreze, skuplji život i loši životni standard", rekao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Rakočević.

Na smanjenje akciza, ali bez optimizma da će se to i desiti, pozivaju i iz Evropskog saveza. "Mislim da bi svaka odgovorna vlada morala da reaguje i zaštiti prvenstveno budžet građana, životni standard građana, pa tek onda da misli na popunu budžeta. Sa ovakvom vladom kakvu mi imamo ja se plašim da se to neće dogoditi", rekao je poslanik Evropskog saveza Nikola Zirojević.

Hoće ili neće - iz Vlade nisu odgovorili. Po mišljenju Građanskog pokreta URA, sa smanjenjem akciza već su zakasnili. "Vlada je trebalo o ovome ranije da razmišlja. Znate da je prethodni put, kada je došlo do rasta cijena goriva, došlo do smanjenja akciza više na pritisak javnosti nego što je Vlada to svjesno željela da uradi, jer je njihova maksima da je inflacija dobra za državu, ali loša za građane jer se na taj način puni budžet. Vlada, umjesto da se bavi problemima cijena, računa, kupovne moći, time što je novac obezvrijeđen, ona se bavi pitanjima rekonstrukcije, pitanjima da podijele resore", rekao je Mileta Radovanić, poslanik Građanskog pokreta URA.

Dok se u Crnoj Gori raspravlja o tome koliko država može da ublaži posljedice, na svjetskom tržištu problem više nije samo količina nafte. Iako se dio isporuka sirove nafte iz Persijskog zaliva postepeno obnavlja, globalno tržište suočava se sa novim problemom - nedostatkom kapaciteta za preradu. Da bi postala benzin, dizel ili avionsko gorivo, sirova nafta mora prvo da prođe kroz rafinerije. Međutim, trenutna proizvodnja je značajno manja, zbog oštećenih postrojenja, poremećenih transportnih ruta i smanjene proizvodnje u pojedinim zemljama.

Poseban problem je dizel. Rusija, jedan od najvećih izvoznika tog goriva, smanjila je izvoz nakon napada na svoje rafinerije, dok su problemi na Bliskom istoku dodatno ograničili ponudu. Sukobi između Izraela, Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Irana ponovo su doveli u pitanje prolazak tankera kroz Hormuški moreuz, kojim je prije krize prolazilo oko 20 odsto globalne trgovine naftom.

Za Crnu Goru, koja nema sopstvenu rafineriju i gotovo u potpunosti zavisi od uvoza gotovih derivata, svaki poremećaj na međunarodnom tržištu brzo se prelije na cijene na pumpama. Na cijenu koju građani plaćaju ne utiče samo cijena barela nafte, već i cijene gotovih derivata, troškovi transporta, kurs dolara, ali i porezi i akcize. Zbog toga ni eventualni pad cijene sirove nafte ne znači automatski i jeftinije gorivo. Ukoliko dizel ostane skuplji na međunarodnom tržištu zbog problema sa preradom i manjka ponude, pritisak na cijene može se nastaviti.