Zbog ukrajinskih napada dronovima, Rusija se suočava sa ozbiljnim nestašicama goriva

Nekoliko mjeseci ukrajinskih napada na ruske rafinerije nafte dovelo je do poremećaja u snabdijevanju vozača širom Rusije, izazvalo duge redove na benzinskim pumpama i rast frustracije i neizvjesnosti među građanima. U mnogim oblastima uvedene su restrikcije u snabdijevanju gorivom, uz višesatne redove vozila duž puteva.

Na snimcima objavljenim na društvenim mrežama vide se vozači zapanjeni ogromnim redovima, koji negoduju ispred praznih benzinskih pumpi ili zbog rasta cijena. Gradonačelnik sibirskog grada Irkutska čak je naložio postavljanje prenosivih toaleta za građane koji čekaju u redovima.

Kriza s gorivom, bez presedana u zemlji koja je jedan od najvećih svjetskih snabdjevača energentima, donijela je posljedice ruske invazije na Ukrajinu do domova običnih Rusa, kao malo koji drugi događaj u tom ratu, koji sada ulazi u petu godinu, piše agencija AP. To je dovelo do jednog od rijetkih priznanja ruskog predsjednika Vladimira Putina da postoje problemi za vozače i privredu, da i dalje ima redova na benzinskim pumpama i da nije uvijek lako pronaći odgovarajuću vrstu goriva. On, međutim, tvrdi da nestašice nijesu kritične i da su privremene.

Jedan vozač u Moskvi rekao je da se jedno govori na televiziji, a da je stvarnost drugačija i da ljudi čekaju u redovima svuda. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u ponedjeljak je to ponovio u objavi na Telegramu. „Putin može da nastavi da tvrdi preko televizije da navodno ima sve pod kontrolom, ali Rusi mogu da vide da je rat stigao do tačke kada se čak i naftna država, ‘benzinska pumpa’, kako je Rusija nekada nazivana, sada suočava sa nestašicama“, rekao je Zelenski.

Prema podacima AP-a, od marta je izvedeno više od 50 ukrajinskih napada na rafinerije, skladišta, terminale i drugu energetsku infrastrukturu u Rusiji i na ilegalno anektiranom Krimskom poluostrvu. Neki objekti pogođeni su više puta, poput rafinerije u gradu Tuapse na Crnom moru, koja je bila meta četiri napada. Rusija je u junu preradila 25 odsto manje nafte nego u istom mjesecu prošle godine – 3,95 miliona barela dnevno, što je najniži nivo u posljednje više od dvije decenije, rekao je analitičar Geri Pič iz kompanije Energy Intelligence. Proizvodnja benzina pala je za 17 odsto, na 850.000 barela dnevno, sa 1,03 miliona barela dnevno prije godinu, što je znatno manje od potreba domaćeg tržišta, dok Rusija izvozi relativno male količine benzina.

Ukrajinski zvaničnici opisuju vojne udare kao kampanju pritiska na Moskvu da okonča rat. Kako navode, njima se narušava vojna logistika i linije snabdijevanja, te slabi sposobnost organizovanja napada na liniji fronta. Kijev je posebno nastojao da izoluje Krim, koji je Rusija pripojila 2014. godine, što većina država ne priznaje. Napadi su primorali tamošnje vlasti, koje je postavila Rusija, da u maju uvedu restrikcije u prodaji naftnih derivata na poluostrvu i obustave prodaju civilima. Ograničena prodaja kasnije je nastavljena u gradu Sevastopolju.

Nestašice su stigle i do oblasti u kojima Ukrajina nije napadala rafinerije. Ukrajina je izvela i velike napade dronovima na dva najveća ruska grada. U napadu 3. juna na naftni terminal u Sankt Peterburgu nebo je bilo prekriveno dimom u vrijeme kada se Putin spremao da bude domaćin godišnjeg ekonomskog foruma posvećenog privlačenju stranih investicija. Sličan oblak dima podigao se i 18. juna iz moskovske naftne rafinerije na obodu glavnog grada. Do kraja juna neka vrsta restrikcija prijavljena je u polovini ruskih regiona. Neki su uveli stroga ograničenja na svim benzinskim pumpama, dok su drugi smanjili količine goriva koje se mogu kupiti.

Zvaničnici su za nestašice okrivili gomilanje zaliha i paničnu kupovinu, te pozvali vozače da gorivo sipaju samo kada je to neophodno. Uvedene su restrikcije na izvoz benzina i goriva za avione, a vlasti su razmatrale i zabranu izvoza dizela. Nestašice su pogodile i oblasti u kojima Ukrajina nije napadala rafinerije. Analitičari navode da je popravka oštećenih rafinerija složen proces, jer je često riječ o uvoznoj opremi, a sanacija zahtijeva vrijeme i znatne troškove, posebno zbog potrebe za zaobilaženjem međunarodnih sankcija. Procjenjuje se da će biti potrebno najmanje tri mjeseca da se popravi moskovska rafinerija, koja je glavni grad i okolna područja snabdijevala sa oko 40 odsto potrebnog goriva. Jedan analitičar procijenio je da bi nestašice, ukoliko ne bude novih oštećenja ruske naftne infrastrukture, mogle potrajati tokom cijelog ljeta, jer će potražnja ostati visoka i u septembru zbog poljoprivrednih radova.