Svjetska banka: Usporavanje rasta crnogorske ekonomije i rast fiskalnog deficita

Svjetska banka (SB) je u svom Redovnom ekonomskom izvještaju za Zapadni Balkan saopštila da će crnogorska privreda do 2028. godine porasti 3,1 odsto. Međutim, rast je usporen na 2,7 odsto u prošloj godini zbog niže proizvodnje električne energije i umjerenije turističke aktivnosti.

SB je snizila projekciju rasta crnogorske ekonomije za ovu godinu za 0,3 procentna poena na 2,9 odsto. U najnovijim prognozama, očekuje se da će ekonomija u narednoj godini ojačati za 3,1 odsto, što je 0,1 procentni poen manje u odnosu na ranije projekcije.

Fiskalni deficit porastao je sa 3,3 na 4,3 odsto BDP-a u prošloj godini, što dodatno ograničava fiskalni prostor i povećava potrebe za finansiranjem. Kako napreduje pristupanje Evropskoj uniji, jačanje fiskalne discipline i obnova fiskalnih rezervi biće ključni za očuvanje makroekonomske stabilnosti i ostvarenje održivog rasta, navodi se u izvještaju.

Mala, visoko otvorena i euroizovana ekonomija Crne Gore je izrazito ranjiva na spoljne šokove. U prošloj godini je zabilježeno usporavanje rasta i rast fiskalnih pritisaka. Ekonomski rast iznosio je 2,7 odsto, usljed slabijeg neto izvoza, dok je inflacija bila viša od očekivane.

Očekuje se da će ekonomski rast u periodu od 2023. do 2028. godine u prosjeku iznositi oko tri odsto godišnje, prvenstveno podstaknut domaćom tražnjom. Potrošnja domaćinstava, turizam i kapitalne investicije nastaviće da podržavaju ekonomsku aktivnost, ali će visok deficit tekućeg računa i inflatorni rizici zahtijevati očuvanje fiskalne održivosti.

U izvještaju se također navodi da će ekonomski rast zemalja Zapadnog Balkana ostati prigušen tokom ove i naredne godine, pod uticajem prelivanja posljedica konflikta na Bliskom Istoku i uporne inflacije. Da bi se zadržao zamah reformi, povećanje učešća stanovništva na tržištu rada biće od ključnog značaja.

Prognoze pokazuju da će kombinovani ekonomski rast Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije dostići 2,8 odsto u ovoj godini, što je 0,3 procentna poena ispod prethodnih projekcija. Očekuje se skromno ubrzanje rasta na 3,2 odsto u narednoj godini.

Direktorica Svjetske banke za Zapadni Balkan, Xiaoqing Yu, ističe da globalna neizvjesnost i geopolitičke tenzije obuzdavaju rast, dok rastuće cijene predstavljaju direktan udar na novčanike građana. Ona naglašava da su radna mjesta ključ za dugoročni ekonomski napredak i da uključivanje više žena i mladih u radnu snagu može ojačati ekonomiju.

Stanovništvo Zapadnog Balkana stari brže nego bilo gdje u Evropi, a radno aktivno stanovništvo je u potrazi za boljim platama u inostranstvu. U izvještaju se ukazuje i na nedovoljno iskorišćen kapital, te se preporučuje da se rad učini atraktivnijim izborom kroz promjene u poreskim i socijalnim propisima.

Za poboljšanje situacije, ističe se potreba za priuštivom njegom djece i starih, boljim obukama za rad, kao i radnim mjestima koja nude fleksibilnost i adekvatne uslove rada.