Nemogući porez na dobitke – urušavanje legalnog tržišta igara na sreću

Najnoviji predlozi Ministarstva finansija predstavljaju nastavak dvogodišnje prakse pravne nesigurnosti, prekomjernih izmjena propisa i sistemskog urušavanja legalnog tržišta igara na sreću u Crnoj Gori. U tom periodu svjedočimo ne samo inflaciji propisa bez presedana, već i modelu regulacije koji je u direktnoj suprotnosti sa evropskom praksom i osnovnim ekonomskim principima.

Prema komparativnoj analizi evropskih jurisdikcija, predloženi model oporezivanja dobitaka – 12% od prvog eura bez ikakvog praga – predstavlja gotovo nemoguć slučaj u Evropi, jer sve države koje oporezuju igrača imaju jasno definisan prag oslobođenja (od 449€ do 3.000€). Još značajnije, većina država EU uopšte ne oporezuje igrača, već isključivo operatera, čime se štiti legalno tržište i održava kontrola nad sektorom.

Uprkos tome, Ministarstvo finansija uvodi model koji ne postoji u evropskoj praksi i to u regulatornom okruženju koje nema osnovne mehanizme kontrole – bez sistema blokade ilegalnih sajtova, bez praćenja offshore transakcija i bez evaluacije prethodnih zakonskih rješenja.

Empirijska iskustva iz EU jasno pokazuju šta slijedi nakon ovakvih mjera: u Holandiji je povećanje poreskog opterećenja dovelo do pada prihoda od čak 43,5 miliona eura, uz istovremeni rast ilegalnog tržišta koje je premašilo legalno; u Njemačkoj se procjenjuje da se 60–80% online igranja odvija na ilegalnim sajtovima; Švedska već razmatra povlačenje sličnih mjera zbog pada kontrole nad tržištem.

Zaključak je jasan: svaki put kada poreski pritisak postane nekonkurentan, igrači prelaze na neregulisano tržište. U crnogorskom kontekstu, to ne znači samo odlazak na offshore platforme – to znači direktno jačanje zelenašenja i sive ekonomije. Kada legalni operateri postanu nekonkurentni, igrači gube zaštitu sistema, a tržište preuzimaju nelegalni operateri i pojedinci koji djeluju van bilo kakve kontrole države. Drugim riječima, predloženi model nije fiskalna mjera – to je direktno preusmjeravanje novca iz legalnih tokova ka nelegalnim strukturama.

Posebno zabrinjava činjenica da se zakonodavni okvir mijenja bez ikakve stabilnosti ili analize efekata: Prag od 50€ uveden je u januaru 2026. godine, a ukinut svega tri mjeseca kasnije – bez ikakve evaluacije. Operateri su primorani na česte i skupe prilagodbe sistema u roku od 24h, a broj ustavnih inicijativa i tužbi kontinuirano raste. Ovakva praksa predstavlja direktno kršenje principa pravne sigurnosti i predvidivosti poslovanja.

Pozivamo poslanike Skupštine Crne Gore da odbace predložene izmjene Zakona o porezu na dohodak građana, jer uvode model koji je nemoguć u evropskoj praksi, ugrožavaju budžetske prihode umjesto da ih povećaju, direktno jačaju ilegalno tržište i zelenašenje, dodatno narušavaju pravnu sigurnost. Legalno tržište igara na sreću nije problem – ono je ključni partner države u kontroli, oporezivanju i zaštiti društva. Ukoliko se ovaj zakon usvoji, posljedice neće biti samo ekonomske – one će biti dugoročne, sistemske i društveno štetne.