Naplata porasla na 43,6 miliona

Priređivači igara na sreću uplatili su prošle godine u državni budžet samo po osnovu koncesija 43,6 miliona eura, što je za deset miliona eura više nego u 2024. godini, pokazuje izvještaj o radu Uprave za igre na sreću. Razlog za to je što su od avgusta prošle godine značajno povećane varijabilne i fiksne koncesije za priređivače, kao i da je 2025. bila prva puna godina primjene novog onlajn nadzora priređivača kod Uprave za igre na sreću, s obzirom da je počeo da funkcioniše krajem 2024. godine.

Priređivači su prošle godine plaćali tri vrste koncesije: jednokratne, fiksne i varijabilne. Jednokratna je bila za kazina i iznosila je dva miliona eura, dok je od avgusta uvedena za nova kladioničarska mjesta od 1.000 eura i za nove automat klubove od 3.000 eura. Za kladionice je od avgusta fiksna koncesija povećana sa 500 na 750 eura mjesečno po kladioničarskom mjestu, a fiksna za automat klubove i kazina povećana sa 50 na 75 eura po automatu mjesečno. Fiksna za internet je ostala na 10.000 eura mjesečno, ali je varijabilna na razliku u uplatama i isplatama povećana sa 10 na 15 odsto.

Podaci ukazuju da se promet u igrama na sreću sve više prebacuje na internet, u odnosu na igranje u klasičnoj kladionici. Kod igara na sreću u klasičnim kladionicama naplaćene su koncesije u iznosu od 10,4 miliona uz rast od osam odsto u odnosu na 2024. godinu. Kod priređivanja putem interneta naplaćeno je koncesija za 16,7 miliona uz rast od 33 odsto u odnosu na godinu ranije.

Od kazina je ukupno za koncesije dobijeno 7,3 miliona eura, što je za 2,1 milion više nego u 2024. godini. Najveći dio razlike odnosi se na novu jednokratnu naknadu od dva miliona za novi “Meritov” (Net Montenegro) kazino u Budvi.

Priređivači igara na sreću platili su koncesija u iznosu od devet miliona eura, što je za 2,7 miliona ili 43 odsto više nego godinu ranije. Od priređivanja tombole prihodovano je 1.914 eura, a od nagradnih igara 68.730 eura, kod kojih je jedino došlo do pada prihoda u odnosu na 72.435 eura iz 2024. godine. Naknada kod nagradnih igara ostala je na pet odsto iznosa nagradnog fonda.

Ubjedljivo najveći iznos koncesionih naknada u državni budžet uplatio je priređivač “Vezuv”, koji posluje pod brendom “Volcano”, u iznosu od 11,12 miliona eura ili nešto više od četvrtine ukupnog iznosa naplaćenih svih koncesija u ovoj oblasti. Na drugom mjestu je “MNA Gaming”, koji posluje pod brendom “Admiralbet”, koji je platio koncesije za 5,73 miliona eura. Turska kompanija “Net Montegro”, u okviru koje rade kazina “Merit”, platila je za koncesije 5,16 miliona eura, od čega je dva miliona bila jednokratna za njen novi kazino u Budvi.

Međutim, i bez te jednokratne naknade, prestigla je dosadašnjeg lidera među kazinima u prometu i plaćenim koncesijama “Maestrala” iz Pržnog koji je sada sa uplatom od 1,77 miliona na osmom mjestu. Na četvrtom mjestu je lanac kladionica “Lob” koji je platio 4,77 miliona, a na petom mjestu je “Čibri”, koji posluje pod brendom “Zlatnik”, koji je platio 3,51 milion eura. Lanac kladionica “Sporting” (SBbet) je na šestom mjestu sa plaćenim koncesijama od 2,67 miliona, a zatim slijedi “Meridian” sa 2,34 miliona, kazino “Maestral” sa 1,77 miliona, “Arua” sa 1,51 milion, dok listu deset najvećih priređivača zaključuje “Fun fun” sa plaćenih 570 hiljada eura. Preostalih 27 priređivača platili su ukupno 4,47 miliona eura.

U izvještaju Uprave za igre na sreću se navodi da je poseban izazov u prošloj godini bila borba protiv nelegalnog priređivanja igara na sreću preko neregistrovanih i inostranih sajtova. “Poseban akcenat tokom 2025. godine bio je na onlajn segmentu. U skladu sa tim, Uprava je Agenciji za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP) uputila zahtjeve za blokiranje preko 450 IP adresa priređivača koji nemaju odobrenje za onlajn priređivanje igara na sreću u Crnoj Gori. Takođe, sa Centralnom bankom su donijeli odluku o zabrani transakcija plaćanja neovlašćenim stranim priređivačima igara na sreću.

Inspekcija za igre na sreću nije dio Uprave za igre na sreću, već se nalazi u okviru posebne direkcije Ministarstva finansija. Oni su naveli da su prošle godine imali 890 inspekcijskih pregleda u kojima su otkrili 21 nepravilnost i naplatili kazne u iznosu 34.900 eura. Naveli su da su značajan dio prošle godine radila svega dva inspektora, a da su na kraju godine imali četiri, kao i da nemaju glavnog inspektora jer mu je istekao mandat.