Ratni profit za naftaše: 30 miliona dolara na sat

Tokom prvog mjeseca američko-izraelskog rata u Iranu, sto najvećih svjetskih naftnih i gasnih kompanija ostvarilo je više od 30 miliona dolara profita svakog sata, navodi se u analizi urađenoj na zahtjev britanskog lista "Gardijan". Cijene nafte su u martu iznosile oko 100 dolara po barelu, a kompanije poput Saudijskog Aramka, Gasproma i EksonMobajla su zabilježile dodatni mjesečni profit od 23 milijarde dolara.

Analiza, koju je obradio Global Witness, sugeriše da će stabilizacija snabdijevanja naftom i gasom trajati mjesecima, a ako cijena nafte ostane na tom nivou, kompanije bi do kraja godine mogle ostvariti ukupno 234 milijarde dolara. Ovaj dodatni profit, prema navodima "Gardijana", dolazi iz džepova običnih građana koji plaćaju visoke cijene goriva i energije.

Desetine država su smanjile poreze na gorivo kako bi pomogle potrošačima, što je rezultiralo smanjenjem budžetskih sredstava za sektore kao što su zdravstvo i obrazovanje. U međuvremenu, pozivi za uvođenje poreza na ekstraprofit naftnih kompanija postaju sve glasniji, a Evropska komisija razmatra zahtjeve ministara finansija nekoliko zemalja da se uspostavi jasna politika prema onima koji profitiraju od rata.

Saudijska kompanija Aramko bi mogla ostvariti ratni profit od 25,5 milijardi dolara u 2026. godini, dok tri ruske kompanije - Gasprom, Rosnjeft i Lukoil - očekuju ukupno 23,9 milijardi dolara ratnog profita. Takođe, EksonMobajl bi mogao ostvariti 11 milijardi dolara profita, dok bi Šel mogao dobiti dodatnih 6,8 milijardi dolara.

Profit naftnih i gasnih kompanija zbog rata u Iranu samo se nadovezuje na izuzetno unosan posao koji traju decenijama. Sektor nafte i gasa ostvarivao je u prosjeku bilion dolara čistog profita godišnje tokom posljednjih pola vijeka. U 2022. godini, kada je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu, ovaj sektor je imao još veće profite.

Patrik Gajel, šef istraživačkog novinarstva u organizaciji Global Witness, ističe da trenutci globalne krize donose ogromne profite za naftne gigante, dok obični ljudi plaćaju cijenu. Uticaj rata u Iranu se očekuje da će biti dugotrajan, a direktor Međunarodne agencije za energiju, Fatih Birol, opisao ga je kao najveći šok ikada za globalno energetsko tržište.

U međuvremenu, šef UN za klimu, Simon Stiel, upozorava da zavisnost od fosilnih goriva razara nacionalnu bezbjednost i suverenitet, te naglašava da obnovljivi izvori energije mogu pružiti zaštitu od skoka cijena.