Kako je Francuska vratila zlato kući i zaradila milijarde

Francuska ima 2.437 tona zlatnih rezervi, što je čini četvrtom zemljom na svijetu po tom pitanju, nakon Sjedinjenih Američkih Država, Njemačke i Italije. Do skoro je dio tog zlata bio u Njujorku, ali je sada sve francusko zlato vraćeno u Pariz. Umjesto skupog i rizičnog transporta, Francuska je primijenila lukavu strategiju i ostvarila gotovo 13 milijardi eura.

U periodu između jula 2025. i januara 2026. godine, Francuska centralna banka je prodala svojih preostalih 129 tona zlata u Americi, dok je istovremeno kupila nove zlatne poluge na evropskom tržištu. Ukupna količina rezervi ostala je nepromijenjena, a zlato se sada čuva isključivo u podzemnim trezorima u Parizu. Centralna banka je saopštila da je strateškim restrukturiranjem svojih zlatnih rezervi ostvarila izuzetno visok dobitak. Ova operacija je donijela kapitalne prihode od oko 12,8 milijardi eura, a razlog za ovako visok prihod leži u prodaji i zamjeni dijela rezervi kada je cijena zlata bila na istorijskom maksimumu.

Francuska je dio svojih rezervi zlata skladištila u Njujorku od kraja 1920-ih. Repatrijacijom ovih posljednjih 129 tona, Francuska je završila proces započet još šezdesetih godina prošlog vijeka pod Šarlom de Golom, čime je simbolično zaokružila svoju finansijsku suverenost. Banka Francuske od 2005. godine postepeno zamjenjuje starije rezerve onima koje odgovaraju savremenim međunarodnim standardima, a preostale 134 tone „starih“ zaliha biće usklađene do 2028. godine.

Ostvarena dobit značajno je popravila bilans Banke Francuske. Nakon gubitka od 7,7 milijardi eura u 2024. godini, banka je u 2025. zabilježila neto višak od 8,1 milijardu eura. Ipak, ovaj novac neće direktno završiti u francuskom državnom budžetu, s obzirom na ogroman javni dug koji je krajem 2025. iznosio 3.460,5 milijardi eura, odnosno 115,6 procenata BDP-a. Prema ugovorima EU, centralna banka mora ostati nezavisna, a zlato služi isključivo kao „sidro stabilnosti”.

Francuski guverner Fransoa Vilroa de Galo naglašava da povlačenje iz SAD nije bila politička, već ekonomska odluka s ciljem veće efikasnosti. Francuska i Njemačka imaju različite pristupe kada je riječ o rezervama zlata. Njemačka raspolaže sa 3.352 tone zlata, ali je skoro polovina tih zaliha i dalje u inostranstvu. Skladištenje zlata u inostranstvu ima istorijske razloge, a povremeno se vodi rasprava o tome da li bi dio zlatnih rezervi trebalo vratiti iz Sjedinjenih Američkih Država.