Zlato u padu: Inflacija i prinosi diktiraju tržište

Zlato je 2. marta dostiglo 5.423 dolara, ali je u narednim sedmicama pala njegova cijena zbog inflacije i rasta realnih prinosa. Ova situacija nije uzrokovana smanjenjem potražnje, već preusmjeravanjem sa diskrecione kupovine na prisilnu prodaju usljed promjena u makroekonomskom okruženju.

U periodu od tri sedmice nakon vrhunca, zlato je izgubilo oko 25 odsto svoje vrijednosti, dostižući ciklični minimum blizu 4.079 dolara. Tokom istog perioda, tranziti tankera kroz Ormuski moreuz su iznosili otprilike pet dnevno, dok je Brent sirova nafta trgovala iznad 100 dolara. Geopolitička situacija nije se smirila, što dodatno komplikuje tržišne uslove.

Standardni okvir za sigurnu imovinu ne objašnjava ovu dinamiku, već je makroekonomski kontekst ključan. Zlato određuje cijenu kao posljedicu rata, a ne samog događaja. Inflacijska očekivanja su jedan od dva glavna kanala mehanizma prenosa. Poremećaj u Ormuskom moreuzu podigao je cijenu Brent sirove nafte, što je promijenilo tržišno tumačenje politike Federalnih rezervi.

Početkom 2026. godine, terminska tržišta su već odredila cijenu dva smanjenja kamatnih stopa. Do 18. marta, medijanska projekcija FOMC-ovog tačkastog dijagrama zadržala je jedno smanjenje kamatnih stopa za cijelu godinu. Ključno je da tržišta određuju cijenu inflacijskog šoka prije nego što se on zabilježi u službenim podacima o indeksu potrošačkih cijena (CPI). Temeljni PCE je već iznosio 3.1 odsto u januaru, dok očitavanja CPI-ja za mart i april, koja bi mogla zabilježiti prenos uzrokovan Ormusom, još nijesu objavljena.

Signal inflacije unaprijed stoga može biti nepovoljniji nego što to dosad odražavaju objavljeni podaci, kako navodi „Investing“.