Kosovski privrednici traže pomoć zbog rasta cijena goriva

Kosovski privrednici suočavaju se sa neplaniranim izazovima zbog naglog rasta cijena goriva izazvanog ratom u Iranu. Kuštrim Ajvazi, menadžer kompanije koja proizvodi čips, ističe da su efekti rata uticali čak i na mali dio jugoistočne Evrope.

Ajvazijeva kompanija, koja ima skoro 100 jutara zasada krompira u istočnom Kosovu, pogođena je kada je veleprodajna cijena goriva porasla sa 1,1 eura (1,27 dolara) na čak 1,7 eura (1,96 dolara) po litru. Kako navodi Ajvazi, Kosovo nema sopstvenu proizvodnju goriva, a cijene određuju uvoznici čija je profitna marža ograničena na 12 odsto.

Ajvazi je pozvao vladu da pomogne u ublažavanju tereta, posebno sada kada je proljeće, sezona sadnje krompira. Troškovi su “izuzetno visoki”, dok su cijene đubriva takođe porasle, ali je kompanija imala zalihe. “Analiziramo i računamo svaki dodatni trošak i, ako vidimo da se ovaj trend rasta nastavlja, bićemo prinuđeni da prilagodimo cijene”, rekao je Ajvazi.

Za razliku od drugih zemalja Balkana, koje su uvele mjere za ublažavanje posljedica po poljoprivrednike, vlada Kosova još nije reagovala. Ekonomisti upozoravaju da bi vlada trebalo hitno da djeluje u slučaju daljeg rasta cijena kako bi se spriječila veća šteta po ekonomiju. “Ne postoji sektor koji nije pogođen rastom cijena”, istakao je ekonomista Safet Gerdžaliju.

Ajvazi je naglasio da se njegova kompanija suočava sa dodatnim problemima jer se oko 40 odsto proizvodnje izvozi po unaprijed ugovorenim, fiksnim cijenama koje se mogu mijenjati tek uz najavu od 90 dana, što otežava planiranje.

Ordinary citizens također osjećaju posljedice rasta cijena. Bard Mehmeti, IT stručnjak iz Prištine, izjavio je da sada za pun rezervoar plaća 100 eura (115 dolara), dok je prije krize plaćao 80 eura (92 dolara). On sada “ozbiljno razmatra” mogućnost nabavke električnog automobila.

Ekonomija Kosova se muči još od proglašenja nezavisnosti od Srbije 2008. godine, a dugotrajna politička kriza dodatno otežava situaciju. Aktuelna vlada premijera Aljbina Kurtija se suočava sa zastoju zbog neuspjeha da izabere novog predsjednika, dok opozicija kritikuje vladu zbog nečinjenja i poziva na privremeno smanjenje poreza kako bi se olakšao teret građanima i privredi.