Crnogorski javni dug na kraju 2025. godine iznosio 63,5% BDP-a

Na kraju decembra 2025. godine, crnogorski javni dug iznosio je 5,18 milijardi eura, što predstavlja 63,5% bruto domaćeg proizvoda (BDP). Ovaj podatak je objavljen u godišnjem izvještaju Ministarstva finansija o javnom dugu, koji ističe da je Crna Gora iznad mastrihtskih kriterijuma, prema kojima javni dug ne smije da prelazi 60% BDP-a.

U poređenju sa mnogim članicama Evropske unije, kao što su Grčka, Italija, Francuska i Španija, koje su daleko zaduženije, Crna Gora ima relativno niži nivo zaduženosti. Prema podacima, najzaduženija evropska država je Grčka, čiji je javni dug premašivao 160% BDP-a tokom prošle godine.

U susjednoj Srbiji, javni dug na kraju decembra 2025. godine iznosio je 39,35 milijardi eura, što je 44,4% BDP-a. Tokom prošle godine, Crna Gora se primarno zaduživala radi redovne otplate duga i formiranja fiskalne rezerve. Ukupno raspoloživa sredstva na kraju 2025. godine iznosila su 661,74 miliona eura, što predstavlja snažnu finansijsku osnovu za naredni period.

Država je emitovala obveznicu na međunarodnom tržištu u iznosu od 850 miliona eura, kao i domaće obveznice u iznosu od 49,87 miliona eura. Zaključen je i kreditni aranžman za obezbjeđenje fiskalne rezerve za 2026. i 2027. godinu u iznosu od 450 miliona eura.

Na kraju prošle godine, ukupan državni dug (bez depozita) iznosio je 5,15 milijardi eura, ili 63,14% BDP-a, dok je ukupan državni dug uključujući depozite iznosio 4,35 milijardi eura ili 53,29% BDP-a. Spoljni dug iznosio je 4,84 milijardi eura, odnosno 59,33% BDP-a, dok je unutrašnji dug iznosio 311,4 miliona eura, odnosno 3,81% BDP-a.

Dominantni deo državnog duga na kraju prošle godine čini dug po osnovu emitovanih državnih obveznica, sa udjelom od 56%, dok su komercijalni krediti imali udjel od 15,3%. Na međunarodnom i domaćem tržištu kapitala kotira se ukupno sedam izdanja crnogorskih državnih obveznica u iznosu od 2,88 milijardi eura.

U cilju unapređenja valutne strukture portfolia duga, Ministarstvo finansija je zaključilo hedžing aranžman za dolarski kredit kod kineske Exim banke za projekat auto-puta Bar-Boljare. Kamatna struktura državnog duga također se promijenila, sa povećanjem učešća duga sa varijabilnom kamatnom stopom za oko 4,2 procentna poena.

Prosječna ponderisana kamatna stopa na kraju 2025. godine iznosila je 3,92%. U strukturi spoljnog duga, najveće učešće imaju obveznice emitovane na međunarodnom tržištu, kao i kreditni aranžmani kod inostranih banaka.