Cijene nafte skočile najviše u dvije sedmice

Cijene nafte su porasle najviše u posljednje dvije sedmice zbog nesigurnosti oko rata u Iranu. Brent nafta dostigla 108,01 dolara po barelu.

0
Cijene nafte skočile najviše u dvije sedmice

Cijene nafte skočile su najviše u dvije sedmice, a nedostatak dogovora o okončanju rata u Iranu izazvao je novu nervozu na svjetskim tržištima. Cijena sirove nafte Brent porasla je u četvrtak 5,7 odsto na 108,01 dolara po barelu, što je bio najveći jednodnevni skok za međunarodnu referentnu vrijednost od 11. marta. Takođe, West Texas Intermediate, američka naftna kompanija, porasla je 4,6 odsto na 94,48 dolara.

Cijene nafte su pogođene volatilnošću otkako je rat između Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Irana započeo prije gotovo četiri sedmice. Međutim, analitičari kažu da je tržište sada ušlo u stanje 'nazadovanja', a neki sugerišu da je premija rizika ugrađena u cijene energije uprkos tome što trgovci očekuju brzo rješenje sukoba.

Na krivoj terminskih ugovora cijene govore drugu priču. Tržište nafte je u nazadovanju: fenomenu gdje se terminski ugovori s neposrednim ili kratkoročnim isporukama prodaju s premijom u odnosu na kasnije isporuke. 'Ta pojava - niže cijene u budućnosti u poređenju sa sadašnjošću - ukazuje na to da tržište misli da je ovaj trenutni porast cijene nafte prolazan', rekao je vođa investicija u BRI Wealth Managementu, Toni Meadows za CNBC.

On je naveo da evropske cijene gasa nijesu porasle u mjeri u kojoj su porasle nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, ali je rekao da još postoji zastoj u prometu u Hormuškom moreuzu i da tržišta možda ne određuju cijene na sve potencijalne načine na koje bi se situacija mogla odvijati.

'Trenutno, to može biti samo skok cijena koji će se smanjiti ako se pronađe neko rješenje, ali teško je vidjeti kakav bi taj put mogao biti', rekao je Meadows.

Komentari

Pročitaj još

Vlada reagovala na energetsku krizu smanjenjem akciza, ali deficit i dalje prisutan

Vlada Crne Gore smanjila je akcize na dizel za 50% i na benzin za 25%, ali je proizvodnja struje tokom 2025. godine bila ispod potreba, što je dovelo do deficita od 1.037,68 GWh.

Vlada reagovala na energetsku krizu smanjenjem akciza, ali deficit i dalje prisutan

Slični članci

Svidjela ti se ova vijest?

Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.

Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.