Kostić: Kriza može izazvati ozbiljan udar na crnogorsku ekonomiju

Ekonomski analitičar Vasilije Kostić upozorava na moguće posljedice geopolitičkih tenzija na ekonomiju Crne Gore, uključujući poremećaj snabdijevanja i lančani rast cijena.

1
Kostić: Kriza može izazvati ozbiljan udar na crnogorsku ekonomiju

Ekonomski analitičar i predsjednik Crnogorske unije poslodavaca, Vasilije Kostić, upozorava da bi, ukoliko kriza potraje, moglo doći do ozbiljnog udara na crnogorsku ekonomiju. U razgovoru za Portal Analitika, Kostić ističe da su geopolitičke tenzije na Bliskom istoku već počele da utiču na domaću ekonomiju, posebno kroz poskupljenje energenata.

"Ne možete računati na ekonomski i društveni napredak ukoliko imate kratkoročni horizont, a on kod nas preovlađuje. Morali bismo imati strateški, dugoročni horizont i njemu prilagoditi naše potencijale. To kod nas izostaje", naglašava Kostić.

On ukazuje da, s obzirom na visoku uvoznu zavisnost Crne Gore, svaki poremećaj na globalnom tržištu brzo se odražava na troškove života i poslovanja u zemlji. Kostić predviđa da bi najnepovoljniji scenario, ukoliko se tenzije nastave, bio poremećaj u snabdijevanju i lančani rast cijena.

"Najgore što se može desiti jeste da se poremeti lanac snabdijevanja. Mi smo visoko uvozno zavisna ekonomija. Pošto je gorivo imput za proizvodnju svih proizvoda i usluga, to može dodatno da potakne inflaciju", ističe Kostić.

Rast cijena nafte i gasa, kako dodaje, gotovo uvijek se preliva na cijelu ekonomiju. Očekuje se da bi inflacija mogla rasti od 1 do 1.5 posto, a kasnije bi pritisak na cijene mogao izazvati još veći rast inflacije. Kostić naglašava da bi takvi inflatorni pritisci mogli uticati na cene hrane, transporta, nekretnina i turističkih usluga.

Vlada Crne Gore, na sjednici održanoj 20. marta, donijela je mjere za ograničavanje cijena goriva, ali Kostić ukazuje da je fiskalni prostor države ograničen. "Imamo potrošački koncept koji se oslanja na pozajmljivanje. Budžet Crne Gore je strukturisan tako da više od 80 odsto čine mandatorni troškovi", objašnjava on.

Kostić takođe ističe da dugotrajniji poremećaji gotovo neminovno vode ka postepenom rastu cijena, a da se u praksi dešava da nagli rast cijena energenata brzo dovede do poskupljenja drugih proizvoda, dok se u slučaju smanjenja cijena goriva maloprodajne cijene rijetko vraćaju na prethodni nivo.

On zaključuje da Crna Gora propušta da sprovede ključne strukturne reforme koje bi prilagodile ekonomiju dugoročnim ciljevima. "Dominira trenutni, kratkoročni politički interes, što dodatno pojačava ranjivost crnogorske ekonomije na globalne ekonomske poremećaje", naglašava Kostić.

Komentari

Pročitaj još

Pljevlja ka sigurnijem grijanju i čistijem vazduhu: Startovala nova faza projekta toplifikacije

Elektroprivreda Crne Gore i Opština Pljevlja ozvaničili nastavak radova na toplifikaciji, čime se poboljšava energetska efikasnost i kvalitet života građana. U okviru projekta biće izgrađen primarni toplovod dužine 4,4 kilometra.

Slični članci

Svidjela ti se ova vijest?

Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.

Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.