U Crnoj Gori više od 31 hiljade firmi nema nijednog zaposlenog

Prema podacima Poreske uprave, u Crnoj Gori više od 31 hiljade firmi nema nijednog zaposlenog, dok više od 36 hiljada ima samo jednog radnika. Ovi podaci ukazuju na to da crnogorsku ekonomiju dominantno čine mikro-preduzeća, često zasnovana na samozapošljavanju.

Kristina Knežević iz Unije poslodavaca Crne Gore ocjenjuje da ovakva struktura može biti posmatrana iz dva ugla. 'Možemo to posmatrati s aspekta činjenice da je jako porastao broj preduzetnika u našoj državi u poslednjem periodu, to ovi podaci pokazuju, prosto ljudi se orijentišu ka biznisu, to je sasvim ok. S druge strane, ne možemo zanemariti aspekt gdje ljudi otvaraju firme zbog ostvarivanja nekih drugih svojih prava, u koje nema potrebe da ulazimo, ali je činjenica da to postoji', kazala je Knežević.

Problem zapošljavanja i dalje je aktuelan, navode iz Unije. 'Mi konstantno uvozimo strane radnike, to je tema kojom se bavimo duže od godinu dana, prosto fruktoacija radne snage, konstantno imamo radnike koji odlaze u druge države', naglašava Knežević.

Kada je riječ o ulozi države, iz Unije poslodavaca poručuju da se Vlada mora hitno uključiti u rješavanje problema zapošljavanja kroz reforme u obrazovanju i drugih adekvatnih mjera. 'Prosto animacija ljudi da počnu da se prijavljuju na radna mjesta, s druge strane i ti poslodavci da imaju lijepe uslove, radno okruženje koje ih može stimulisati da tu i ostanu', ističe Knežević.

Treba motivisati građane da se profilišu u drugom smjeru shodno potrebama tržišta rada. 'Jer je mnogo lakše taj nivo reforme nego otvaranje novih fabrika, to je jedna cijela procedura, bezbroj poteškoća i za poslodavca, otvaranje novih preduzeća, već imamo toliko preduzeća s jednim zaposlenim, znači nama su problem zaposleni kojih nema', naglašava Knežević.

Iako raste broj preduzeća i preduzetnika, veliki dio njih funkcioniše bez zaposlenih ili sa samo jednim radnikom. To znači, navode iz Unije, da uz razvoj preduzetništva, tržište rada i dalje prati ozbiljan problem nedostatka radne snage, koji zahtijeva hitne sistemske mjere i reforme.