Država ograničila cijene za 180 ljekova, ali bez garancije jeftinije

Crnogorski Institut za ljekove i medicinska sredstva utvrdio je maksimalne cijene za 180 ljekova koji se nalaze van liste, a kupuju u apotekama uz ljekarski recept. Direktorica Instituta, Snežana Mugoša, potvrdila je da je do 10. marta utvrđeno maksimalno 1.785 cijena ljekova koji se nalaze na osnovnoj i doplatnoj listi i van nje.

Na pitanje da li su i u kojoj mjeri snižene cijene ljekova van liste, Mugoša je kazala da Institut nije nadležan za utvrđivanje maloprodajnih cijena ljekova. "Napominjemo da Institut za ljekove i medicinska sredstva, u skladu sa Zakonom o ljekovima i Uredbom o kriterijumima za formiranje maksimalnih cijena ljekova, utvrđuje maksimalnu cijenu lijeka na veliko, koja ne predstavlja konačnu cijenu lijeka", dodala je Mugoša.

Uredba o dopunama kriterijuma za formiranje maksimalnih cijena ljekova usvojena je krajem oktobra prošle godine, pola godine nakon usvajanja novog Zakona o ljekovima. Prema tvrdnjama Ministarstva zdravlja, cilj ovih mjera je zaustavljanje nekontrolisanog rasta cijena ljekova i povećanje njihove dostupnosti za pacijente.

Od sredine oktobra do sredine decembra prošle godine, Institutu je predato 460 zahtjeva za utvrđivanje maksimalnih cijena ljekova van liste. Nakon formiranja maksimalne cijene, u apotekama se dodaje marža od 18 odsto plus PDV. Referentne zemlje za upoređivanje cijena ljekova su Srbija, Rumunija i Češka.

Podaci Uprave za statistiku (Monstat) pokazuju da su farmaceutski proizvodi u Crnoj Gori od jula 2024. do jula 2025. poskupili za 14,5 odsto, dok su u članicama EU poskupili za 2,1 odsto. Ljekovi su u Crnoj Gori poskupili skoro tri puta brže nego u Italiji, koja je imala najveći rast cijena ljekova.

Međutim, apoteke upozoravaju da ograničavanje cijena ljekova može dovesti do smanjene dostupnosti i izbora terapije, kao i do potencijalnog narušavanja tržišne konkurencije.