Bitkoin doživljava drastičan pad: Mit o „digitalnom zlatu“ se ruši

Tržište kriptovaluta već mjesecima prolazi kroz ozbiljnu krizu, a gubici se mjere stotinama milijardi dolara. Bitkoin, najpoznatija kriptovaluta na svijetu, izgubio je oko polovine vrijednosti u odnosu na vrhunac iz oktobra, a početkom februara prvi put poslije 16 mjeseci pao je ispod 63.000 dolara, prenosi CNN.

Sam pad cijene ne bi bio naročito iznenađujući – kripto tržište je poznato po ekstremnim oscilacijama i već je prolazilo kroz mnogo dublje slomove. Ono što je ovoga puta neobično jeste tajming. Četvoromesečni pad događa se u trenutku kada je, barem prema teoriji zagovornika kripta, bitkoin trebalo da raste. Godinama se bitkoin predstavlja kao „digitalno zlato“ – bezbjedna luka u vremenima krize, u koju se kapital sliva kada rastu geopolitičke tenzije i nesigurnost na tržištima. Po toj logici, aktuelni trenutak trebalo bi da bude idealan za njegov rast. Međutim, realnost pokazuje suprotno.

Geopolitičke napetosti su eskalirale: predsjednik SAD Donald Tramp zaprijetio je napadom na Iran, zaoštrio odnose sa evropskim saveznicima i Kanadom zbog Grenlanda, te najavio nove carine za Južnu Koreju. Istovremeno, nagli napredak vještačke inteligencije dodatno uznemirava tržišta – alati poput Claude-a kompanije Anthropic već obavljaju poslove u pravnim kancelarijama, što je uzdrmalo akcije softverskih firmi. U takvom okruženju, investitori su masovno pohrlili ka zlatu, čija je cijena probila 5.500 dolara po unci. Zlato je tradicionalno utočište u krizama – opipljivo je, rijetko i dugoročno čuva vrijednost. Bitkoin, međutim, nije ispratio taj trend. Od početka godine pao je oko 20 odsto.

Investitor Majkl Beri čak tvrdi da dio volatilnosti na tržištu zlata i srebra dolazi od toga što pojedini ulagači prodaju plemenite metale kako bi pokrili gubitke nastale u kriptu. Pad bitkoina izbrisao je i takozvani „Trampov efekat“. Nakon Trampove pobede na izborima u novembru 2024. godine, kripto tržište je snažno poraslo zbog njegovih obećanja o deregulaciji sektora koji je ranije oštro kritikovao. Taj zamah sada je u potpunosti nestao.

U osnovi novog talasa pada stoji rastuća sumnja da je bitkoin zaista „digitalno zlato“. Kripto je zahvaćen opštim „risk-off“ raspoloženjem – uplašeni investitori prodaju rizičnu imovinu i povlače se u sigurnije oblike ulaganja. Sve veći jaz između zlata, koje je od oktobra poraslo oko 24 odsto, i bitcoina, koji je u istom periodu izgubio oko 50 odsto, dodatno je učvrstio tu percepciju.

Situaciju nijesu popravile ni poruke iz Vašingtona. Američki ministar finansija Skot Besent izjavio je pred Kongresom da Ministarstvo finansija nema ovlašćenja da stabilizuje kripto tržišta. Ni bitkoin ETF-ovi nijesu ispunili velika očekivanja, dok institucionalna ulaganja i obim trgovanja opadaju, što dodatno podstiče paniku među malim ulagačima. Ipak, kripto-zagovornici podsjećaju da ovo nije prvi slom bitkoina. Tržište se urušilo 2014. godine nakon hakovanja Mt. Goxa, 2018. je cijena pala čak 74 odsto poslije pucanja ICO balona, a novi snažni padovi uslijedili su 2021. i 2022. zbog regulatornih pritisaka i skandala poput FTX-a. U svim tim slučajevima bitkoin se na kraju oporavio – najčešće u roku od oko godinu i po dana. Pitanje je samo da li će se isti scenario ponoviti i ovaj put, ili se tržište suočava sa dubljom promjenom nego ranije.